struka(e): geografija, opća | ekonomija | suvremena povijest i politika | povijest, opća | politologija
ilustracija
LESOTO, položajna karta
ilustracija
LESOTO, grb
ilustracija
LESOTO, zastava
ilustracija
LESOTO, krajolik na sjeveroistoku zemlje

Lesoto (Lesotho; Kraljevina Lesoto/engleski Kingdom of Lesotho/soto Muso oa Lesotho), država u južnoj Africi, okružena Južnoafričkom Republikom (duljina granice 909 km). Obuhvaća 30 355 km².

Prirodna obilježja

Lesoto najvećim dijelom leži u području visokoplaninskoga južnoafričkog ravnjaka prosječne visine 2300 do 3000 m (više od 80% teritorija leži na visini iznad 1800 m). Građen je pretežno od karbonskih pješčenjaka serije karu koji su prekriveni debelim bazaltnim pokrovom, jako raščlanjenim na uske i duboko usječene riječne doline. Zbog jake erozije pokrov je mjestimice odnesen i na površinu su izbili pješčenjaci. Ravnjak je na istoku omeđen visokim gorjem Drakensberg (najviši vrh Thabana Ntlenyana, 3482 m), a na zapadu njegovim ograncima, planinskim lancima Maluti (Maloti; do 3277 m) i Thaba Putsoa (do 3096 m). Zapadnije od gorja Maluti nalazi se predgorje visine 1400 do 2000 m (najniža točka Lesota, 1388 m, sutok je rijeka Oranje i Makhaleng; Lesoto je država s najvišom najnižom točkom na svijetu), koje obuhvaća oko 1/4 površine te čini populacijsku i gospodarsku okosnicu zemlje.

Zbog položaja na visokom ravnjaku, klima je umjerenija u odnosu na druga područja iste geografske širine. Veći dio Lesota ima umjerenu toplu kišnu klimu (po Köppenovoj klasifikaciji sinijsku klimu s toplim ljetom i suhim razdobljem zimi). U nizinskome zapadnom dijelu (Maseru) srednja temperatura najtoplijega mjeseca (siječanj) iznosi 21,3 °C (maksimalna do 30 °C), a najhladnijega (srpanj) 8,4 °C. Klima je modificirana s porastom nadmorske visine u planinskom području (zimi ondje temperature padaju i do –20 °C). Lesoto ima više od 300 sunčanih dana na godinu. Godišnja količina oborina kreće se od 500 do 760 mm na zapadu do 1200 mm u planinskom području na sjeveru i istoku zemlje. Najviše oborina padne ljeti (od listopada do travnja), najčešće u obliku pljuskova, a najmanje zimi (od svibnja do rujna); na visokim planinama padaju zimi u obliku snijega.

Središnje planinsko područje Lesota izvorište je mnogih vodenih tokova (oko 200), kojih se vode prema Highlands Water Projectu (izgradnja pet brana i više od 100 km tunela) skreću k Južnoafričkoj Republici, ponajprije prema rijeci Vaal i Johannesburgu. Glavna je rijeka Oranje (u Lesotu Senqu), a preostale uglavnom pripadaju njezinu porječju: Caledon (na zapadnoj granici), Senqunyane (u središnjem dijelu zemlje), Makhaleng (na jugozapadu) te Malibamatso (na sjeveroistoku).

Stepa prekriva 1/3 ukupne površine; planine su uglavnom pod pašnjacima, a na najvišim dijelovima prevladava kserofitna šikara. Šume prekrivaju samo oko 1,0% površine. Autohtoni su kapska vrba (Salix Mucronata), grm Leucosidea sericea iz porodice ruža, divlja maslina i mnogobrojne vrste aloe, čija su staništa uglavnom u hladnijim i vlažnim područjima. Programi pošumljivanja do sada su imali ograničen uspjeh. Izlov i krčenje šuma smanjili su populaciju velikih, no u Lesotu još uvijek ima manjih antilopa i pećinara (Hyracoidea). U Lesotu je posljednje stanište kostoberina (Gypaetus barbatus) u južnoj Africi.

Stanovništvo

U Lesotu živi 2 008 801 st. prema popisu 2016., a 2 103 600 st. prema službenoj procjeni iz 2023. Prosječna gustoća naseljenosti stalno raste; 2011. iznosila je 62,4 st./km², 2016. 66,2 st./km², a procjenjuje se da 2023. iznosi 69,3 st./km². Najgušće je naseljeno predgorje na sjeverozapadu zemlje (niže od 1800 m), gdje na 1 km² živi u prosjeku 107 st. (na 43,5% teritorija živi 70% stanovništva zemlje, 2016), dok na planinskom sjeveroistoku živi samo 29 st./km². Stanovništvo Lesota među etnički je najhomogenijima u Africi; Basuti ili Basotho (jednina Masuti/Masotho) čine više od 90% stanovništva; od ostalih su naroda najbrojniji Zulu, a ima i Europljana te Azijaca. Izvan zemlje, uglavnom u Južnoafričkoj Republici, živi 179 579 st. (2016., pretežno ekonomski migranti). Stanovnici su po vjeri uglavnom kršćani (oko 90%; katolici 45%, evangelici 26%, anglikanci i pripadnici drugih kršćanskih religija 19%). Hinduista, muslimana, budista te pripadnika tradicionalnih vjerovanja ima oko 10,0%. Službeni su jezici soto (suti, sesoto, sotho) i engleski.

Prema popisu stanovništva u Lesotu su 1966. živjela 969 634 stanovnika, 1986. 1 605 177 stanovnika, 1996. 1 862 275 stanovnika, a prema popisu 2006. 1 876 633 stanovnika. Prosječna godišnja stopa porasta stanovništva smanjila se s 2,8% u razdoblju 1976–86. na 0,1% u razdoblju 1996–2006., a u razdoblju 2006–23. opet je porasla, na 0,66%. Prirodni priraštaj iznosi 12,3‰ (2020; 21,9‰ u 1995); stopa nataliteta od 26‰ (2020; 27,5‰, 2011), iako u opadanju, znatno je iznad svjetskog prosjeka (17‰; afrički 32‰, 2020), kao i stopa mortaliteta od 13,7‰ (svjetski i afrički prosjek 8‰). Smrtnost dojenčadi, iako u padu, još uvijek je vrlo visoka, te iznosi 42,0‰ (2021; 94,0‰, 2011). Visoka ukupna stopa smrtnosti stanovništva Lesota rezultat je visoke zaraženosti HIV-om; prema procjeni UN-a 21% odrasloga stanovništva zemlje (u dobi od 15 do 49 godina) zaraženo je HIV-om (oko 9700 djece do 14 godina i oko 280 000 starijih od 15 godina). Premda učestalost zaraženosti HIV-om pada, s 30 000 novih infekcija 2005. na 21 000 unovih infekcija 2016. i 7400 novih infekcija 2021., HIV je još uvijek prvi uzrok smrtnosti u Lesotu. Stanovništvo je relativno mlado, ali ipak nešto starije od afričkoga prosjeka; u dobi do 14 godina starosti je 30,4% (2021; afrički prosjek 40,1%), od 15 do 64 godine 63,2% (afrički prosjek 56,3%), a starije je od 65 godina 6,4% stanovništva (afrički prosjek 3,6%). Očekivano trajanje života u posljednjih 15-ak godina znatno je dulje te za žene rođene 2021. iznosi 65,3 godine, a za muškarce 57,9 godina (za rođene 2006. iznosilo je 41,1 godinu za žene, a 39,7 godina za muškarce).

Ekonomski je aktivno (radna snaga) 672 711 st. (2019), od čega je nezaposleno 22,5%. U poljoprivredi i ribarstvu radi 30,2% zaposlenog stanovništva, u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 19,2%, a u uslužnim djelatnostima 50,6% (2021). Nepismeno je 19% stanovništva starijega od 15 godina (2020). Glavni je i najveći grad Maseru s 343 541 st. (2016), nedaleko od kojega se nalazi nacionalno sveučilište (Roma; osnovano 1975). Ostali su veći gradovi (2016) Maputsoe (59 126 st.), Mohaleʼs Hoek (44 494 st.), Mafeteng (43 247 st.), Hlotse (41 986 st.) i Butha-Buthe (38 770 st.). Premda je trend urbanizacije jak, u gradovima živi samo 34,2% stanovništva (2016; 22,6%, 2006).

Gospodarstvo

Početkom 2000-ih Lesoto je ostao među slabo razvijenim zemljama, sa znatnim udjelom siromašnoga stanovništva (2002. bio je 56,6%, a 2022. je 34,7%). Godine 2021. električnu energiju ima 56,6% stanovništva (u gradovima oko 80%, a po selima oko 38%). Osim nerazvijene infrastrukture gospodarstvo opterećuje i raširenost HIV-bolesti. Prirodne nepogode povremeno ugrožavaju poljoprivredu o kojoj ovisi veći dio stanovništva (uz stočarstvo, najviše se uzgajaju kukuruz, pšenica, sirak, ječam, mahunarke i dr.). Industrija je uglavnom zasnovana na preradbi poljoprivrednih proizvoda, rudarstvu, proizvodnji tekstila, odjeće i obuće, te na građevinarstvu. Prosječna je godišnja stopa nezaposlenosti 2020–22. bila 18,2%. Gospodarski su značajne doznake zaposlenih u inozemstvu (uglavnom u Južnoafričkoj Republici), koje su 2022. iznosile približno 26% BDP-a. Prirodna su bogatstva plodno zemljište, vodni resursi, dijamanti, građevni kamen i pijesak, a značajni su hidroenergetski potencijali (hidrocentrale proizvode gotovo svu električnu energiju). Vrijednost BDP-a ostvarenoga 2022. je 2,2 milijarde USD (2021. bila je 2,3 milijarde USD), što je oko 970 USD po stanovniku (2021. oko 1030 USD). Najveći BDP ostvaren je 2011., u vrijednosti od 2,5 milijarda USD (oko 1266 USD po stanovniku). U sastavu BDP-a 2022. vodeći je uslužni sektor s udjelom od približno 63% (najviše čine financijske usluge), a slijede udjeli industrije (31%) i poljoprivrede (6%). U glavnome gradu Maseruu stvara se oko 50% BDP-a. Stopa je inflacije 8,3% (2022). Vrijednost robnog izvoza 2021. bila je 1 milijardu USD, a uvoza 1,5 milijarda USD. Izvozi najviše dijamante, odjeću i vunu, a uvozi naftne derivate, strojeve, električne uređaje i opremu, vozila, lijekove, hranu, pića, plastične proizvode, i dr. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri SAD (32,2%), Južnoafrička Republika (30,4%) i Belgija (23,6%). Najviše uvozi iz Južnoafričke Republike (87,2%), s kojom je od 1910. u carinskoj uniji (obuhvaća također Bocvanu, Namibiju i Svazi). Veličina je javnoga duga oko 60% BDP-a (2022).

Promet

Od približno 6000 km cesta asfaltirano je samo oko 20%. Planinski predjeli teško su dostupni; stanje je poboljšano u novije doba probijanjem cesta u sjevernom dijelu planinskoga područja radi provedbe hidrotehničkog sustava Highlands Water Project. Glavni grad Maseru priključnom prugom duljine 26 km (do grada Marseillesa) povezan je s južnoafričkom željezničkom mrežom (Bloemfontein–Bethlehem). Međunarodna je zračna luka Maseru (letovi preko zračne luke Johannesburg). Najbliža je morska luka Durban (željeznička pruga Blomfontein–Durban).

Novac

Novčana je jedinica loti (množina maloti, L ili M; LSL); 1 loti = 100 lisentea. U uporabi je i južnoafrički rand.

Povijest

Prvi tragovi ljudskoga djelovanja na području današnjega Lesota datiraju iz kamenoga doba. U kasno kameno doba na područje Lesota naselili su se domorodci Bušmani koji su se bavili lovom i skupljanjem. Starosjedioci Bušmani nastavali su Basuto (današnji Lesoto) do poč. XIX. st., kada su se preselili na područje današnje Južnoafričke Republike. Od pol. XVI. st. na područje današnjega Lesota prodiru Basuti, izdanak crnaca Bantu. Različita plemena Basuto ujedinio je Moshoeshoe I. (u. 1870) u snažan plemenski savez i 1831. zaustavio najezdu Zulua. Tražeći zaštitu od Bura, koji su, povlačeći se pred Britancima (1838–68), upadali u njihov teritorij iz republike Oranje, on je 1868. prihvatio brit. protektorat (pod imenom Basutoland). Priključeni 1871. južnoafr. pokrajini Kaapland, Basuti su dignuli ustanak (1878–81). Britanci su ih 1884. stavili pod izravnu upravu brit. visokoga komesara za Južnu Afriku, dok su mjesni poglavice dobili unutrašnju autonomiju. Južnoafrička Unija objavila je već 1909. da ima teritorijalne pretenzije prema Basutolandu, kojima Velika Britanija nije udovoljila.

Kao britanski protektorat autonomiju ima od travnja 1965., a neovisnost stječe 4. X. 1966., kada je proglašena Kraljevina Lesoto. Državni poglavar postao je kralj Moshoeshoe II. (od 1960. bio je vrhovni poglavica). Prvi je premijer od listopada 1966. bio Leabua Jonathan, osnivač i vođa Nacionalne stranke Basuta (BNP) koja je pobijedila na izborima 1965. Na izborima u siječnju 1970. pobijedila je oporbena Kongresna stranka Basutolanda (BCP), koju je vodio Ntsu Mokhehle, ali je Jonathan, da bi zadržao vlast, poništio izbore, raspustio parlament i uveo izvanredno stanje (imenovani privremeni parlament uspostavljen je 1973). Slijedili su progoni političkih protivnika, a otpor su pružale pojedine pobunjeničke skupine (BCP je osnovao Oslobodilačku vojsku Lesota, koja je gerilski djelovala od 1979). Tijekom 1980-ih snage Južnoafričke Republike povremeno su napadale uporišta crnačkih oslobodilačkih pokreta u Lesotu. Državnim udarom u siječnju 1986. svrgnut je premijer Jonathan, a vlast je preuzelo vojno vijeće koje je isprva podupiralo monarhiju, ali je 1990. ukinulo kraljeve ovlasti; 1990–92. Moshoeshoe II. bio je u egzilu u Velikoj Britaniji, a njegov sin postao je kralj Letsie III. (u studenome 1990). U svibnju 1991. došlo je do novog državnog udara s promjenom u vojnom vodstvu, nakon kojega je slijedio povratak civilne vlasti te su 1993. održani slobodni izbori. Vođa BCP-a N. Mokhehle bio je premijer 1993–98. Spor vlade i kraljevske obitelji koja je uz pomoć vojske u kolovozu 1994. pokušala preuzeti vlast ali se povukla pred oporbenim i međunarodnim pritiscima riješen je ponovnim ustoličenjem kralja Moshoeshoea II. u siječnju 1995. Nakon što je on poginuo u prometnoj nesreći u siječnju 1996., na prijestolje se vratio Letsie III. (okrunjen je u listopadu 1997). Nakon izbora 1998. premijer je postao Pakalitha Mosisili (iz stranke Kongres za demokraciju Lesota – LCD); slijedili su prosvjedi oporbe i nemiri koji su suzbijeni uz pomoć snaga iz Južnoafričke Republike i Bocvane. Mosisili je bio premijer do 2012 (nakon izbornih pobjeda LCD-a 2002. i 2007), te ponovno 2015–17 (kada je vodio stranku Demokratski kongres). Tom Thabane, lider stranke Svebasutska konvencija, bio je premijer 2012–15. i 2017–20. Političku stabilnost i u XXI. st. opterećuje slab gospodarski razvoj. Nakon izbora u listopadu 2022. premijer je postao Sam Matekane (vođa stranke Revolucija za prosperitet).

Politički sustav

Prema Ustavu od 2. IV. 1993. Lesoto je ustavna, parlamentarna monarhija. Kralj je ustavni monarh, on je poglavar države, simbol nac. jedinstva, ima protokolarne obveze u vanj. i unutar. životu zemlje, sudjeluje u izvršnoj vlasti. Izvršnu vlast obavlja vlada, koja odgovara parlamentu. Zakonodavnu vlast ima dvodomni parlament, koji čini Senat s 33 zastupnika (22 su poglavice i 11 imenuje većinska stranka) i Nacionalna skupština koja ima 120 zastupnika, što ih građani biraju na općim, izravnim i tajnim izborima. Pravo glasa je opće i jednako za sve građane s navršenom 21 godinom života. Sudbenu vlast obavljaju osnovni i običajni (tradicionalni) sudovi te prizivni sudovi, Visoki sud ima najvišu sudbenu vlast u zemlji, predsjednika Suda imenuje monarh. Država je administrativno organizirana u 10 kotareva. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 4. listopada (1966).

Političke stranke

Kongresna stranka Basutolanda (Basutoland Congress Party – akronim BCP), osnovana 1952., stranka je ljevice (do 1957. nazivala se Afrički kongres Basutolanda). Uz BNP bila je vodeća stranka; nakon izbora 1965. bila je u oporbi, a njezin dolazak na vlast nakon izborne pobjede 1970. spriječen je poništenjem izbora i uvođenjem izvanrednog stanja. Bila je na vlasti od izbora 1993. do 1997. kada dolazi do rascjepa (premijer Ntsu Mokhehle, jedan od osnivača i vođa BCP-a tada osniva novu stranku, LCD). Od izbora 1998. gubi politički utjecaj. Nacionalna stranka Basota (Basotho National Party – akronim BNP), osnovana 1959., konzervativna je stranka. Njezin osnivač i vođa bio je Leabua Jonathan. Na izborima 1965 (uoči stjecanja državne neovisnosti) pobijedila je s malom razlikom drugoplasirani BCP te Jonathan 1966. postaje prvi premijer neovisnog Lesota. Legalno je vladala do 1970., a zatim uzurpira vlast; bila je jedina stranka koja je sudjelovala na izborima 1985. S vlasti je svrgnuta vojnim udarom 1986. Obnovom demokracije 1990-ih gubi politički utjecaj, iako sudjeluje u koalicijskim vladama 2012–15. i 2017–22. Kongres za demokraciju Lesota (Lesotho Congress for Democracy – akronim LCD), osnovan 1997., stranka je lijevoga centra (nastala je rascjepom u vladajućem BCP-u). Do početka 1998. stranku je vodio Ntsu Mokhehle, a potom Pakalitha Mosisili. Bila je na vlasti od osnutka do 2012. s natpolovičnom zastupničkom većinom (koju osvaja na izborima 1998., 2002. i 2007) i Mosisilijem kao premijerom (od 1998). Potom joj od izbora 2012. broj zastupnika znatno pada, ali sudjeluje u koalicijskim vladama 2012–17. U oporbi je od 2017. Svebasutska konvencija (All Bashoto Convention), osnovana 2006., liberalna je stranka, nastala rascjepom u LCD-u. U oporbi je nakon izbora 2007. i 2015., a na vlasti poslije izbora 2012. i 2017. te vodi koalicijske vlade (osnivač stranke Tom Thabane bio je premijer 2012–15. i 2017–20., a iz stranačkih redova premijer je bio i Moeketsi Majoro 2020–22). Bila je među vodećim strankama (na izborima 2017. prva), a najslabiji izborni rezultat ima 2022. kada je s manjim brojem zastupnika na trećem mjestu te prelazi u oporbu. Demokratski kongres (Democratic Congress), osnovan 2012., stranka je lijevoga centra, nastala rascjepom u LCD-u (osnovao ju je tadašnji premijer i vođa LCD-a Pakalitha Mosisili). Relativnu zastupničku većinu osvaja na izborima 2015. i potom vodi koalicijsku vladu do 2017. s Mosisilijem kao premijerom. Na izborima 2017. i 2022. osvaja drugo mjesto po broju zastupnika, te je u oporbi. Revolucija za prosperitet (Revolution for Prosperity – akronim RFP), osnovana 2022., liberalna je stranka koju vodi bogati poduzetnik Sam Matekane. Pošto je na izborima iste godine RFP osvojio relativnu većinu (gotovo polovicu zastupničkih mjesta) Matekane je postao premijer.

Citiranje:

Lesoto. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.7.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/lesoto>.