Ladan, Tomislav, hrvatski književnik, jezikoslovac, prevoditelj i leksikograf (Ivanjica, Srbija, 25. VI. 1932 – Zagreb, 12. IX. 2008). Djetinjstvo i godine školovanja proveo u Bosni (Travnik, Bugojno, Banja Luka, Sarajevo), diplomirao na Filozofskome fakultetu u Sarajevu 1958. Od 1961. bio je urednik u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža, gdje je od 1987. bio glavni urednik višesveščanoga Osmojezičnoga enciklopedijskoga rječnika, a od 2001. do smrti i glavni ravnatelj. Eruditski pisac osebujna stila, objavio je više knjiga eseja, kritika i studija (Zoon graphicon, 1962; Premišljanja, 1964; U škarama, 1965; Ta kritika, 1970; Pjesništvo, pjesme, pjesnici, 1976; Parva mediaevalia, 1983). U romanu Bosanski grb (1975., ponovljeno izdanje s prošircima i tumačenjima, podnaslovljeno a work in progress, I–II, 1990), stečevine klasične baštine i zavičajne pučke predaje sjedinjene su s modernističkim tehnikama struje svijesti, romana rijeke i letrističkim eksperimentima. Posebnu pozornost u svim djelima Ladan je pridavao jeziku stvarajući nove inačice i izričaje a i preuzimajući one zaboravljene iz stare hrvatske pismenosti i književnosti. Na temelju sustavna rada na hrvatskom jeziku nastala su i njegova leksikografska djela Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo (2001) i Etymologicon: tumač raznovrsnih pojmova (2006). Osobito se istaknuo kao prevoditelj. Sa starogrčkoga je, u skladu s tradicijom hrvatskoga filozofskog nazivlja, preveo temeljna Aristotelova djela (Metafiziku, Fiziku, Politiku i Nikomahovu etiku), poprativši ih opsežnom znanstvenokritičkom aparaturom (pogovori, bilješke, kazala, sedmojezični tumač temeljnih pojmova), dijelove Biblije (Mudrosne knjige Staroga zavjeta, četiri evanđelja i Otkrivenje), Eshilovu Orestiju, Euripidove Medeju i Elektru. S latinskoga jezika preveo je Ovidijevo djelo (Ljubavi, Umijeće ljubavi, Lijek od ljubavi), Augustinovo trosveščano djelo O državi Božjoj, Novu sveopću filozofiju F. Petrića, Meditacije o prvoj filozofiji R. Descartesa i Fizikalnu raspravu J. F. Domina. Prevodio je i s engleskoga (T. S. Eliot, H. Marcuse, N. Mailer, E. Pound, V. Nabokov, V. Woolf, W. Shakespeare, J. Jones), njemačkoga (P. Weiss, Saga o Nibelunzima), švedskoga (I. Bergman, A. Strindberg) i norveškoga (H. Ibsen). God 1991. objavljena su mu Izabrana djela, a 2001. prvo kolo Sabranih djela.
Ladanov je utjecaj u hrvatskoj kulturi druge polovice XX. st. izniman. Kao kritičar sudjelovao je u profiliranju i učvršćenju naraštaja koji je nacionalnoj književnosti dao prepoznatljivu širinu. Kao esejist je neobičnim i akribičnim, filološki inventivnim i kreativnim stilom povezao medievalnu naobraženost i oprez od pragmatične ovisnosti totalitarnih procedura svojega doba. Kao jezikoslovac istodobno je bio ovisnik o lijepom i preciznom izvodu te jezičnome sustavu, koji se bez neprestane provjere eksperimenta ne bi održao. Kao književnik, osobito u svojem središnjem tekstu, romanu Bosanski grb, sažeo je i u nefabularnome sklopu šifrirao ideogram napetosti koji određuje njegovo djelo, ali i sredinu u koju je ukorijenjen – klasično i moderno, zavičajno i središnje, pučko i elitno, obvezujuće i osporivo. Kao leksikograf pokazao je posebnost leksikografske djelatnosti i umijeća spojivši pojmovnu strogost, jezičnu inventivnost i polihistorska znanja. Kao prevoditelj je hrvatskoj kulturi i znanosti uspio posredovati kapitalna djela Aristotela, Augustina, Petrića, Pounda i dr. U cjelini, uspio je mimo ograničenja i prestiža oblikovati kompleksno i cjelovito djelo kojega se smislenost ne iscrpljuje u predmetu, a u svemu je pokazao i potrebnu mjeru upućenosti te domišljatosti i duhovitosti.
