struka(e): geografija, opća | povijest, opća

La Rioja [la r:i·o'xa] (do 1980. Logroño [loγro'ńo]), pokrajina i autonomna zajednica na sjeveru Španjolske; 5045 km² s 312 624 st. (2015). Obuhvaća porječje Ebra na sjeveru, a ogranke Iberskog gorja na jugu. Klima je kontinentalna. Na natapanim površinama uzgoj vinove loze (uglavnom crvena slatka vina), žitarica, povrća (krastavac, mrkva, poriluk, šparoga) i cvijeća. Prehrambena, tekstilna, kemijska, strojograđevna industrija, proizvodnja obuće i namještaja; podrumarstvo. Glavni je grad Logroño.

Područje La Rioje nastanjeno je od donjega paleolitika (špiljski lokaliteti u planinama Cameros). Tijekom neolitika prve stalne naseobine nastaju u dolini rijeke Najerille. Početkom željeznoga doba doseljavaju se indoeuropski Kelti, čijim miješanjem s predindoeuropskim supstratom nastaju iberski narodi Beroni i Autrigoni u nižim južnim i središnjim dijelovima te Vaskoni (predindoeuropski preci Baska) u višim sjevernijim dijelovima regije (Rioja Alta). Južniji su dijelovi bili razmjerno brzo romanizirani i latinizirani, a najvažnije rimsko središte postaje Tricij (Tritium, potonja Nájera). Područje je isprva bilo pripojeno provinciji Hispania citerior, a Augustovom reformom 27. pr. Kr. stvorena je nova provincija Hispania Tarraconensis. Slabljenjem Rimskoga Carstva Vaskoni su ponovno zauzeli nizinsko područje na jugu te isprva pružili otpor Vizigotima, koji su u regiju provalili početkom V. st. Vizigoti su ondje 581. osnovali Kantabrijsku grofoviju kao pograničnu marku prema Vaskonima, koja je obuhvaćala veći dio La Rioje, Kantabriju i sjevernu Kastilju, a opstala je do arapske provale 711. Pod arapskom je vlašću Tricij zadržao prijašnju važnost, smješten na strateškom putu uz rijeku Najerillu u podnožju planinskoga masiva Sierra de la Demanda (ime Nájera izvedeno je iz arap. nāǧira: mjesto između stijena). Veći dio La Rioje zauzeo je 923. Sancho I. (905–25), navarski kralj, dok je nizinsko područje oko Arneda došlo pod vlast hispanoarapske dinastije Kasi (Qāsī) sa sjedištem u Tudeli, a teritorij istočno od rijeke Leze ostao pod vlašću Kordopskoga kalifata. Nakon rekonkiste, područje je zbog važnosti kontrole hodočasničkoga puta prema Santiago de Composteli postalo predmet dugotrajnoga spora između Navare i Kastilje. U prvom u nizu sukoba prevagu je ostvarila Navara, čiji je kralj García Sánchez I. (925–970) za sina Ramira Garcésa (970–981) stvorio Kraljevstvo Vigueru na teritoriju La Rioje (od 1005. ponovno dio Kraljevstva Navare). Nakon ubojstva Sancha IV. (1054–76) Kraljevstvo Navara podijeljeno je između Aragona i Kastilje, koja je odmah zauzela područje La Rioje (prvi povijesni spomen regije pod ovim imenom potječe iz ugovora o razgraničenju iz 1099). Kako granični sporovi Kastilje i Navare nisu bili riješeni ni tijekom XII. st., a navarski su kraljevi García Ramírez (1134–50) i njegov sin Sancho VI. (1150–94) od Kastilje preuzeli svoje bivše posjede (uključujući i La Rioju), razgraničenje je stavljeno na arbitražu pred engleskim kraljem Henrikom II., koji je 1177. presudio u korist Kastilje. Dugotrajni gospodarski prosperitet regije zasnivao se na ovčarstvu i tekstilnoj manufakturi te na poljoprivredi, osobito vinogradarstvu. Godine 1808. La Rioju (tada podijeljenu između pokrajina Burgos i Soria) zauzela je Napoleonova vojska, koja je ondje ostala sve do konačnog povlačenja iz zemlje 1814. Djelomice zahvaljujući i otporu Napoleonu, odlukom Ustavnoga kortesa u Cádizu iz listopada 1812. La Rioja je proglašena nezavisnom pokrajinom, na temelju čega je u siječnju 1822. stvorena pokrajina Logroño (Provincia de Logroño), koja je obuhvatila geografsko i povijesno područje La Rioje. Međutim, Ferdinand VII. (1813–33) je ubrzo poništio to rješenje, pa je teritorij La Rioje ponovno podijeljen između pokrajina Burgos i Soria. Novom upravnom podjelom 1833. bivša pokrajina Logroño uključena je u novoformiranu pokrajinu Stara Kastilja (Castilla la Vieja), ali u granicama koje je zadržala do danas. Godine 1980. pokrajina Logroño je, u sklopu upravne reforme koja je pratila demokratsku tranziciju, vratila ime La Rioja. Od 1982. ima status autonomne zajednice s vlastitim parlamentom (Parlamento de La Rioja) i vladom (Consejo de Gobierno de La Rioja).

Citiranje:

La Rioja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.6.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/la-rioja>.