kulturalni studiji, skupni naziv za postdisciplinarnu društveno-političku analizu suvremenih kulturnih pojava na raznorodnim metodološkim temeljima marksizma, strukturalizma, poststrukturalizma, analitike moći i feminističke kritike. Kulturalni studiji nastali su nakon II. svjetskog rata zbog velikih društveno-političkih promjena i omasovljenja kulturne proizvodnje, najprije u Velikoj Britaniji, gdje je Richard Hoggart 1964. osnovao Centar za suvremene kulturalne studije (CCCS) u Birminghamu. U radovima R. Hoggarta, R. Williamsa i Edwarda Palmera Thompsona, utemeljitelja kulturalnih studija, došlo je do preokreta u poimanju kulture. Ona se, protivno liberalno-humanističkoj tradiciji, ne opisuje samo kao umjetničko i intelektualno naslijeđe ni kao proces duhovnoga napretka nego kao »određen način života naroda, razdoblja ili skupine« (R. Williams) te obuhvaća i popularnu ili masovnu kulturu, potisnutu u spomenutoj tradiciji. Takva se »obična kultura« zato određuje kao poprište političke borbe oko značenja, nazora i vrijednosti. Kulturni proizvodi nisu odraz ili posljedica određene društvene strukture, nego kroz svakodnevnu uporabu sudjeluju u njezinu nastanku i trajanju. U tom se okviru popularna kultura razotkriva kao prostor djelomične uspostave i održanja društvene hegemonije, te kao jedno od temeljnih područja nastanka i poricanja klasnih, spolnih i rasnih društvenih podjela (Stuart Hall).
