struka(e):
ilustracija
KRETSKA KULTURA, boksači iz Akrotirija, 1650. do 1500. pr. Kr., Atena, Nacionalni arheološki muzej
ilustracija
KRETSKA KULTURA, mladić s ribama iz Akrotirija, XVI. st. pr. Kr., Atena, Nacionalni arheološki muzej
ilustracija
KRETSKA KULTURA, obnovljena palača u Knosu
ilustracija
KRETSKA KULTURA, ornamentalni friz iz palače u Knosu, XVI. st. pr. Kr., Iráklion, Arheološki muzej
ilustracija
KRETSKA KULTURA, portret žene (Parižanka) iz Knosa, XVII. st. pr. Kr., Iráklion, Arheološki muzej
ilustracija
KRETSKA KULTURA, princ s pernatom krunom, XVI. st. pr. Kr., Iráklion, Arheološki muzej
ilustracija
KRETSKA KULTURA, šalica iz Knosa, oko 1800. pr. Kr., Iráklion, Arheološki muzej
ilustracija
KRETSKA KULTURA, vrč, XVI. st. pr. Kr., Iráklion, Arheološki muzej
ilustracija
KRETSKA KULTURA, zmijska božica, figurica iz XVII. st. pr. Kr., Iráklion, Arheološki muzej

kretska kultura (minojska kultura), civilizacija brončanoga doba što se razvijala na otoku Kreti od 2600. do 1100. pr. Kr.; ime minojska dao joj je Arthur John Evans, istraživač palače u Knosu, prema Minosu, mitskomu kretskom vladaru. Na osnovi keramike Evans je kretsku kulturu podijelio na ranominojsku (približno do 2000. pr. Kr.), srednjominojsku (2000. do 1570. pr. Kr.) i kasnominojsku (1570. do 1050. pr. Kr.). Danas se češće rabi podjela vezana uz minojske palače: razdoblje prije palača (2600. do 1900. pr. Kr.), razdoblje prve palače (1900. do 1700. pr. Kr.), razdoblje druge palače (1700. do 1380. pr. Kr.), razdoblje nakon palača (1380. do 1100. pr. Kr.). Kretska kultura dosegnula je vrhunac između XVIII. i XVI. st. pr. Kr., kada su, nakon izgradnje velikih palača-gradova (Knos, Fest, Malia, Zakros, Gurnia) i vila (Hagia Triada), nastala proizvodna i obrtnička središta koja su svojim robama opskrbljivala cijeli otok, a moćna flota omogućivala im je trgovinu po cijelome Levantu. Kretska kultura poznavala je i pismo, tzv. linear A, koje još nije odgonetnuto, te linear B, koje su 1952. odgonetnuli Michael Ventris i John Chadwick. Kretska se umjetnost posebno iskazuje na keramici (stil Kamares, marinski stil), freskama i štukaturama sa svjetovnim i religijskim motivima i žanr-prizorima (»kraljević među ljiljanima«, mladić koji preskače bika, »Parižanka« itd.) te sitnoj figuralnoj plastici u keramici, bjelokosti, bronci i zlatu (tzv. zmijske božice od fajanse, različiti životinjski likovi). Početkom XVI. st. pr. Kr. kretska kultura širila se i na okolne egejske otoke, ali i na grčko kopno, gdje je utjecala na stvaranje mikenske kulture. Sredinom XV. st. pr. Kr., u najezdi došljaka s kopna, uništena je kultura palača; kasnominojsko doba (1400. do 1100. pr. Kr.) razdoblje je opadanja i nestanka kretske kulture.

Citiranje:

kretska kultura. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.2.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kretska-kultura>.