Kraljeva, Božena, hrvatska glumica (Zagreb, 11. XII. 1904 – Zagreb, 12. VII. 1989). Glumačko školovanje započela je 1921. u Zagrebu u filmskoj školi tvrtke Jugoslavija film te nastupila u filmu Strast za pustolovinom (A. A. Vereščagin, 1922). U Glumačku školu upisala se 1922., a 1924. nastupila kao Berta u Strindbergovu Ocu u zagrebačkome HNK-u, gdje je dobila stalni angažman. Isticala se profinjenom dikcijom bogate izražajnosti te suptilnom scenskom pojavom. Stvarala je psihološki duboko izgrađene likove, a bila je sklona i glumačkoj komici. Često je glumila uloge iz Shakespeareovih djela: Miranda (Oluja), Julija (Romeo i Julija), Ofelija (Hamlet), Kordelija (Kralj Lear), Viola (Na Tri kralja), Desdemona (Otelo) i Gospa ispucana (Mjera za mjeru). U klasičnom repertoaru nastupala je i kao Eshilova Kasandra (Agamemnon), Euripidova Alkestida te Racineova Aricija (Fedra). Bila je Lucićeva Robinja, Gundulićeva Dubravka, Šenoina Dora Krupićeva (Zlatarovo zlato), Vojnovićeva Deša (Dubrovačka trilogija) i Krležina Angelika (Gospoda Glembajevi). Istaknula se kao Margareta (J. W. Goethe, Faust), Amalija (F. Schiller, Razbojnici), Marguerite Gautier (A. Dumas sin, Gospođa s kamelijama), Roksana (E. Rostand, Cyrano de Bergerac), a u ruskom repertoaru kao Liza (L. N. Tolstoj, Živi leš), Katarina Ivanovna (F. M. Dostojevski, Braća Karamazovi) te osobito kao Tolstojeva Ana Karenjina. Sudjelovala je i u radu Dramskoga studija pri HNK-u u Zagrebu. Predavala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti (1955–60). Nakon umirovljenja 1966. povremeno je glumila u manjim kazalištima. Često je nastupala na radiju i televiziji. Dobitnica je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1969.
