kostriš ili dragušac (staračac) (Senecio), kozmopolitski biljni rod s približno 1300 (po nekima 1500) vrsta jednogodišnjih i višegodišnjih zeleni, polugrmova i (u Africi i Americi) grmolikih i drvolikih biljaka iz porodice cjevastocvjetnih glavočika (Asteraceae). Cvjetne glavice sastavljene su od cjevastih središnjih i rubnih jezičastih žutih, bijelih, ljubičastih ili crvenih cvjetova (koji npr. u vrste Senecio vulgaris nedostaju). Plodovi, roške, imaju papus (kunadru) od jednostavnih dlaka, a cvjetište je bez pljevičastih ljusaka. Neke se vrste uzgajaju kao ukrasne biljke, pa su česte lončanice npr. različiti hibridi vrste Senecio cruentus (Cineraria cruenta), podrijetlom s Kanarskih otoka. U primorju se kraj kuća i u parkovima mnogo uzgaja sredozemni polugrm pustenasti kostriš (Senecio bicolor, Senecio cineraria, Cineraria maritima). Neke su vrste ljekovite (npr. Senecio vulgaris, Senecio jacobaea). U hrvatskoj flori zastupljeno je približno 30 vrsta kostriša s mnogo podvrsta, od kojih su neke, kao bosanski kostriš (Senecio papposus, Senecio bosniacus) i Visianijev kostriš (Senecio thapsoides ssp. visianianus) ilirsko-balkanske planinske biljke, dok je Karoli-Malyjev kostriš (Senecio caroli-maly) kvarnerski endem, raširen na obalnim grebenima otokâ Paga, Raba, Grgura, Gologa, Krka i Plavnika. Na oranicama, u vrtovima i vinogradima čest je korov obični kostriš (Senecio vulgaris), na vlažnim travnjacima vodeni kostriš (Senecio aquaticus), a u planinskim šumama šumski kostriš (Senecio ovatus).
