korveta (franc. corvette < niz. korver: izviđački brod), teretni brod na vesla i jedra u XV. st., poslije naoružani trg. brod; od XVII. st. ratni brod za izviđanje, patrolnu i teklićku službu. U početku je to bio jednojarbolni brod, istisnine do 200 t, s otkrivenom bitnicom i oko 10 topova. U XVIII. i XIX. st. korveta je trojarbolni brod, istisnine 500 do 800 t, s 14 do 32 laka topa. U drugoj pol. XIX. st. korveta je brod na jedra i paru, istisnine do 3500 t, s 9 do 40 topova. Potkraj XIX. st. takve su se korvete prestale graditi jer su ih zamijenile lake krstarice. U II. svj. ratu korvetama su se nazivali manji ratni brodovi u pratnji konvoja, građeni i opremljeni za protupodmorničku i protuzračnu borbu. Budući da je bio potreban velik broj takvih brodova, za tu su se svrhu često pregrađivali trg. i ribarski brodovi. Poč. rata Britanci i Kanađani upotrebljavali su velik broj korveta za pratnju konvoja u sjev. Atlantiku; poslije su ih zamijenile veće, brže i bolje naoružane fregate. Na razvoj korvete nakon II. svj. rata utjecala je pojava različitih vrsta raketa kao i potrebe ratnih mornarica da već u miru osiguraju nadzor nad gosp. zonama na moru, jer su korvete za tu zadaću najekonomičnije rješenje, posebno u uskim morima. Danas je korveta manji ratni brod, prijelaz između patrolnih brodova i lakih fregata. Služi za eskortnu i patrolnu službu, a nakon ugradnje protubrodskih raketa (1970-ih god.) služe i za napadne protubrodske borbene zadaće. Može biti naoružana protuzračnim raketama, s 3 do 5 torpednih cijevi, bacačima dubinskih bombi, a veće korvete mogu imati i platformu za laki protupodmornički helikopter. U manjim mornaricama raketne korvete zamjenjuju nekadašnje razarače i fregate.
