struka(e): suvremena povijest i politika

Korejski rat, rat između Sjeverne i Južne Koreje, te njihovih saveznika, tijekom 1950–53. Nakon neuspjelih pregovora o korejskom ujedinjenju, vojska komunističke Sjeverne Koreje (DNR Koreja), osnažena potporom SSSR-a i Kine, napala je 25. VI. 1950. Južnu Koreju (Republika Koreja). Vijeće sigurnosti UN-a (bez sudjelovanja SSSR-a) osudilo je agresiju (26. VI), a SAD se vojno angažirao u obrani Južne Koreje (odlukom predsjednika H. S. Trumana od 27. VI. 1950). Sjevernokorejska vojska zauzela je Seoul (28. VI. 1950) i gotovo je porazila južnokorejske snage, a prve kopnene borbe američkih i sjevernokorejskih trupa vodile su se početkom srpnja 1950. Radi zaustavljanja agresije, UN je stvorio međunarodne snage (vojno je sudjelovalo 20-ak država, a najveći udjel u ljudstvu i tehnici dao je SAD) pod zapovjedništvom američkog generala D. MacArthura (od 8. VII. 1950). Potkraj srpnja 1950. sjevernokorejska vojska nadzirala je oko 70% teritorija Južne Koreje, a povukla se u rujnu 1950. u protunapadu američkih i savezničkih snaga, koje su 26. IX. 1950. ušle u Seoul. Nakon odobrenja UN-a (7. X) međunarodne snage prešle su u Sjevernu Koreju (19. X. zauzele su P’yongyang) i do kraja listopada 1950. na pojedinim područjima napredovale do granice s Kinom. Od 25. XI. 1950. uslijedila je ofenziva kineskih i sjevernokorejskih snaga (početkom siječnja 1951. osvojile su Seoul i držale ga do ožujka) te protunapadi američkih i savezničkih snaga. Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o kineskom povlačenju bila je onemogućena vetom SSSR-a (30. XI. 1950). Od ožujka 1951. bojišnica se uglavnom održavala oko predratne granice između korejskih država, u području duž 38. paralele. General MacArthur zalagao se za izravne američke napade na Kinu, no Truman ga je smijenio u travnju 1951. Pregovori o prekidu sukoba počeli su u srpnju 1951. Iako su povremene borbe bile nastavljene, primirje je dogovoreno 27. VII. 1953 (uz razgraničenje crtom bojišnice). Procjene o ratnim žrtvama različite su, a spominje se i do 4 milijuna poginulih i ranjenih, uključujući civilne žrtve (oko milijun civila stradalo je na svakoj korejskoj strani). Prema procjenama, Kina je imala oko 900 000 poginulih i ranjenih boraca, a Sjeverna Koreja oko 520 000. Južna Koreja imala je između 47 000 i 80 000 poginulih vojnika, SAD oko 34 000, a ostale snage UN-a oko 3200 poginulih.

Citiranje:

Korejski rat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 14.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/korejski-rat>.