koralji (kasnolat. corallum, klas. lat. coral[l]ium ili cural[l]ium < grč. ϰοράλ[λ]ıον) (Anthozoa), razred morskih životinja iz koljena žarnjaka (Cnidaria). Pretežno su prirasli za podlogu (sesilni) ili slabo pokretni polipi, koji na slobodnoj (neprirasloj) strani imaju jedini tjelesni otvor – usta, okružena vijencem pokretljivih lovki (tentakuli). Unutrašnja tjelesna šupljina (mješinica) razdijeljena je uzdužnim pregradnim stijenkama (septa) na 6, odn. 8 pregradaka (radijalne komore). Broj lovki i pregradnih stijenki za pojedine je skupine koralja karakterističan; može ih biti 6, 8 ili umnožak brojeva 6 ili 8. Između pregradnih stijenki nalaze se probavne i spolne žlijezde, a u tjelesnoj šupljini i blizu lovki žarne čahurice (cnidae) na pokretnim nitima (acontiae). Jetkim sokom, koji izlučuju iz žarnih čahurica, mogu omamiti ili usmrtiti sitne organizme. Koralji se razmnožavaju spolno i nespolno. Češće je nespolno razmnožavanje pupanjem i nepotpunim dijeljenjem. Na polipu izraste pup, iz kojega se razvije životinja; ona se odvoji od stare životinje ili ostaje na njoj i tada nastaju goleme kolonije koraljnih polipa, koji su međusobno srasli i spojeni mrežom kanala. Kod spolnoga razmnožavanja razvije se u tjelesnoj šupljini polipa mlada životinja, koja kao ličinka planula ili kao oblikovana životinja izlazi kroz usni otvor. – Najstarije fosilne vrste koralja poznate su u najstarijem paleozoiku. U geol. prošlosti koralji su izgrađivali mnoge grebene i otoke, koji su se izdizanjem morskoga dna našli na kopnu. Najpoznatiji fosilni koraljni grebeni kod nas nalaze se u Gorskom kotaru u jurskoj formaciji kraj Zlobina, zatim u slojevima kredne formacije u području Medvednice i Samoborske gore. Koralji se, prema građi, broju lovki i pregrada, dijele u dva podrazreda: Hexacorallia (Zoanthiniaria) i Octocorallia (Alcyonaria). Podrazred Hexacorallia odlikuje broj 6, a Octocorallia broj 8. Hexacorallia obuhvaća 5 redova; u trop. morima od njih se nalaze crni koralji (Antipatharia) i kameni koralji (Madreporaria), koji stvaraju koraljne grebene, a u Jadranu crvena moruzgva (Actinia equina) i smeđa vlasulja (Anemonia sulcata). Podrazred Octocorallia obuhvaća 6 redova: Stolonifera, Telestacea, Alcyonacea, Coenthecalia, Gorgonacea i Pennatulacea. U Jadranu su njihovi predstavnici blijeda ručica (Alcyonium palmatum), crveni koralj (Corallium rubrum), morsko stabalce (Eunicella cavolinii), morsko pero (Pteroides spinosum).
