konventualci (lat. Ordo Fratrum Minorum Conventualium, akronim OFMConv, hrvatski naziv Red manje braće konventualaca; u germanskim zemljama: minoriti), ogranak franjevačkoga prvoga reda, nastao 1517., kada se u raspravama oko siromaštva red podijelio na konventualce ili minorite i opservante (danas naprosto franjevci). Imaju posebna pravila (konstitucije) i vlastitoga generala. Sjedište je reda u Rimu, na čelu mu je general, biran na šest godina; zakonodavnu vlast ima generalni kapitul. Red je podijeljen na provincije, kustodije i samostane. Konventualci nose crni habit s dugom kukuljicom i bijeli pasac. Dali su mnoge biskupe i kardinale, od kojih je najpoznatiji papa Siksto V. Drže poznata svetišta sv. Franje u Assisiju, sv. Antuna u Padovi i druge stare franjevačke bazilike; posjeduju stari arhiv prije podjele reda. God. 2000. u svijetu je bilo oko 4000 članova. U Hrvatskoj djeluju u Hrvatskoj provinciji sv. Jeronima franjevaca konventualaca.
