Komiža, grad i luka na zapadnoj obali otoka Visa; 1261 st. (2021). Leži na sjeveroistočnoj obali prostranoga istoimenoga zaljeva, u podnožju brda Hum (587 m). U povijesnoj jezgri većina je kuća iz XVII. i XVIII. st. (kuća Mladineo). Kaštel u luci sagrađen je u XVI. st., crkva Gospe Gusarice u XVI–XVIII. st., utvrđena crkva sv. Roka je iz 1763., a Gospa od Sedam žalosti (Nova crkva) iz 1756. Secesijska zgrada Zadružnoga doma s početka XX. st. rad je arhitekta Ante Bezića, Memorijalni dom projektirao je S. Planić. Od 1966. djeluje Memorijalna zbirka Đure Tiljaka, a od 1984. Galerija Borisa Mardešića. Ribarski muzej. Uzgoj vinove loze, agruma, rogača i dr.; ribarstvo. Turizam. – Na području današnjega grada na lokalitetu Gradac pronađene su zidine iz antičkoga doba, vjerojatno ostatci nekadašnjeg ilirskog naselja. Toponim Komiža u pisanim se izvorima spominje prvi put nakon mletačkog zauzimanja Visa (oko 1145), kada je, prema ispravi iz 1146., mletački knez Hvara Petar Zadranin darovao posjede u Vaccomezi (tj. Komiži) benediktinskomu samostanu na Biševu. Komiža je, kao i cijeli otok, od početka XIII. st. bila pod upravom hrvatsko-ugarskih kraljeva, a nakon ponovne uspostave mletačke vlasti nad otokom (1278) benediktinci s Biševa počeli su u Komiži graditi samostan sv. Nikole (tzv. Muster) s romaničkom crkvom posvećenom istomu svecu (dograđivana XIV–XVII. st.). Dok raniji izvori spominju samo komišku uvalu i njezine stanovnike, dokument iz 1542. prvi put bilježi Komižu kao selo (villa Comisae). Od XVI. st. Komiža postaje središtem ribarstva na otoku, pa je usavršen komiški tip brzoga ribarskog broda, gajete (→ falkuša). God. 1585., zahvaljujući prihodima od trgovine, hvarski knez i providur Ivan Grimani dao je izgraditi komiški kaštel. God. 1645. dovršena je gradnja utvrde (forte) oko crkve sv. Nikole prema naredbi generalnoga providura Dalmacije i Albanije Frana Molina. Za napoleonskih ratova u Komiži je 1811–15. boravila britanska vojska. God. 1870., u okviru nastojanja za sjedinjenjem Dalmacije s Hrvatskom, narodnjaci su u Komiži osnovali društvo Komiška Zora. God. 1870. braća Mardešić utemeljili su prvu dalmatinsku tvornicu za preradbu ribe. Za II. svjetskoga rata Komižu je, kao i cijeli Vis, 1941–43. okupirala talijanska vojska, a zatim je cijeli otok preuzela partizanska vlast.
