kojsanski (khoisanski) jezici, naziv za jezike Hotentota i Bušmana, autohtonih stanovnika Južnoafričke Republike, Namibije, Bocvane i južne Angole. Nije posve sigurno predstavljaju li svi kojsanski jezici jezičnu porodicu u genetskom smislu, tj. jesu li se razvili iz zajedničkoga jezika pretka. Uvjetno se kojsanski jezici mogu podijeliti na sjeverne (npr. !kung), središnje, koji uključuju razmjerno kompaktnu skupinu bliskosrodnih hotentotskih jezika (npr. nama, ganade, buka-kve), te na južne (npr. hua-ovani).
Prema mišljenju američkoga lingvista Josepha Harolda Greenberga, kojsanskim jezicima treba pripisati i dva mala jezika koji se govore u Tanzaniji, hadza i sandave, no ta je pretpostavka sporna.
Kojsanske jezike prvi je razvrstao njemački lingvist Wilhelm Bleek, a tekstove na njima uglavnom su zabilježili europski misionari. Od svih kojsanskih jezika najviše govornika ima jezik nama (oko 146 000 u Namibiji i Južnoafričkoj Republici), a većina jezika ima manje od 5000 govornika. Zna se i za mnoge izumrle kojsanske jezike. Ni jedan kojsanski jezik nema službenoga statusa, a elementarna pismenost razvijena je jedino na jeziku nama.
U tipološkom pogledu kojsanski jezici odlikuju se coktavim suglasnicima ili klikovima, glasovima koji se tvore osobitim pokretom artikulatora kojim se zračna struja usisava prema unutrašnjosti usne šupljine. Klikovi podsjećaju na zvukove koji nastaju pri poljupcima ili palucanjem jezika. Osim u kojsanskim jezicima, takvi su glasovi zabilježeni još samo u jezicima u koje su mogli biti posuđeni iz kojsanskih jezika, npr. u bantuskom jeziku zulu. Neki od kojsanskih jezika imaju i po nekoliko desetaka klikova; osim klikova, za te su jezike tipični vrlo složeni suglasnički sustavi, pa se kojsanski jezik !xoo, koji se govori u Bocvani, navodi kao jezik s najsloženijim suglasničkim sustavom na svijetu, čak s 117 suglasnika. Poput većine jezika Afrike, i kojsanski jezici obično imaju fonološki distinktivne tonove. U morfološkom pogledu većina je kojsanskih jezika izolativnoga tipa. Od gramatičkih kategorija mnogi kojsanski jezici imaju kategoriju roda, a u nekima se susreće i tipološki rijetka kategorija položaja subjekta (na glagolu je morfološki izraženo sjedi li subjekt, leži ili stoji). Poredak je sintaktičkih kategorija većinom S(ubjekt) O(bjekt) V (glagol) u središnjim kojsanskim jezicima, a u ostalima S(ubjekt) V (glagol) O(bjekt).
