Književna republika. Mesečnik za sve kulturne probleme, časopis koji je pokrenuo i uređivao Miroslav Krleža. Izlazio je 1923–25. u nakladi Knjižare V. Vošickoga u Koprivnici, a potom 1926–27. u Krležinoj samostalnoj nakladi u Zagrebu i prorijeđene učestalosti u izlaženju. Tisak časopisa bio je u srpnju 1927. zaustavljen pod optužbom za komunističku propagandu, a Krleža je, unatoč oslobađajućoj sudskoj presudi, odustao od daljnjeg izdavanja, dijelom i zbog nesređenih financijskih prilika. Ukupno su izašla 34 broja u 29 svezaka, obuhvaćena u četiri knjige ili godišta. Časopis je okupljao istaknute pisce lijeve orijentacije, a obilježili su ga kritika onodobnoga političkog stanja u Jugoslaviji te zauzimanje za slobodu književnoga i umjetničkoga stvaranja. Krleža je u njemu objavio mnoge svoje polemičke eseje, a na koncepciju časopisa svojim je prilozima utjecao i August Cesarec, koji ga je za Krležina izbivanja i uređivao. U njemu se afirmirao Dobriša Cesarić, objavljene posljednje pjesme A. B. Šimića, ciklus Z mojih bregov Frana Galovića i dr.
Istoimeni časopis pokrenulo je 2003. Hrvatsko društvo pisaca nasljedujući koncepciju što ju je predstavljao časopis Republika u razdoblju 1986–2002 (glavni je urednik V. Visković).
