Kninska biskupija, nekadašnja biskupija sa sjedištem u Kninu. Polovicom X. st. Knin (Tenen) bio je, prema Konstantinu Porfirogenetu, utvrđeni grad i sjedište kninske županije. U XI. st. bio je sjedište hrvatskih kraljeva, a za kralja Zvonimira ondje je stolovao hrvatski biskup (episcopus Chroatensis). Nakon ugasnuća hrvatske dinastije, biskup u Kninu naziva se katkad hrvatski, katkad kninski. Na Provincijalnoj sinodi u Splitu 1185. Kninskoj su biskupiji određene granice s tri župe (Knin, Vrlika, Pset), a biskupu sjedište i naslov. Unatoč tomu, kninski će biskup i kaptol i dalje uživati poseban ugled. Biskup je imao svoje dvore i u Cazinu. Kninski biskup Andrija Tuškanić na prvom je mjestu na Cetinskoj povelji (1527), kada su hrvatski staleži izabrali Ferdinanda Habsburškoga za hrvatskoga kralja. Kada je 1522. Knin pao pod Osmanlije, i dalje su se imenovali kninski biskupi, kojima su se povjeravali posebni zadatci izvan Kninske biskupije. Pošto je 1688. Knin bio oslobođen od Osmanlija, biskupija je službeno ukinuta, a njezino područje pridruženo Šibenskoj biskupiji.
