Keynes [kẹinz], John Maynard, britanski ekonomist (Cambridge, 5. VI. 1883 – Firle, Sussex, 21. IV. 1946). Jedan od najutjecajnijih ekonomista XX. stoljeća, profesor na Sveučilištu Cambridge, savjetnik britanske vlade te dugogodišnji urednik časopisa Economic Journal i tajnik Kraljevskog ekonomskog društva. Keynes je studirao na Sveučilištu Cambridge, gdje je njegov otac John Neville Keynes, filozof i ekonomist, bio profesor. Nakon diplomiranja (1906) zaposlio se u državnom Uredu za Indiju, gdje se bavio monetarnim i financijskim problemima Indije. No ubrzo se vratio na Cambridge i predavao ekonomiju do 1915. Ekonomski problemi Velike Britanije u doba I. svjetskog rata naveli su ga da se zaposli u Ministarstvu financija, gdje je bio posebno zadužen za britanske devizne prihode i rashode. Istaknuvši se u tom poslu, bio je član britanske delegacije na Mirovnoj konferenciji u Versaillesu kao ekonomski savjetnik britanskog premijera Lloyda Georgea, ali je u lipnju 1919., nezadovoljan radom Konferencije, dao ostavku. Potkraj te godine objavio je knjigu Ekonomske posljedice mira (The Economic Consequences of the Peace, 1919), u kojoj dokazuje da su ratne reparacije Njemačke prevelik teret za gospodarstvo te zemlje i da one vjerojatno neće nikada biti isplaćene. Nakon povratka na Cambridge posvetio se proučavanju problema njemačkih ratnih reparacija, pojavi poslijeratnih inflacija i drugim pitanjima novca, posebno problemima povratka na zlatni standard. Sumnjajući u mogućnost i opravdanost obnove liberalnoga poretka, suprotstavljao se klasičnoj doktrini laissez-fairea, koja je do tada dominirala u ekonomskoj teoriji, posebno na Cambridgeu, u obliku u kojem ju je ostavio njegov učitelj A. Marshall. Vrhunac toga plodnog razdoblja Keynesova pisanja dvosveščano je djelo Rasprava o novcu (A Treatise on Money, 1930). Njegove su se slutnje obistinile u doba svjetske ekonomske krize 1930-ih kada je Keynes pokušao definirati alternativnu teoriju makroekonomske regulacije, koja je svoj oblik dobila u njegovu najznačajnijem djelu, Općoj teoriji zaposlenosti, kamate i novca (The General Theory of Employment, Interest and Money, 1936). U tom djelu Keynes zagovara aktivnu ekonomsku ulogu države u djelovanju na agregatnu potražnju (ukupnu potražnju građana kao potrošača, poduzeća kao investitora i državnih tijela za opće rashode). On pokazuje da se u blažim padovima privr. aktivnosti monetarnom politikom mogu sniziti kamatne stope i jeftinijim kreditom stimulirati poduzeća na investiranje, što obnavlja agregatnu potražnju, a time i zaposlenost. Međutim, mogući su trajniji i dublji padovi privr. aktivnosti, a to je velika depresija 1930-ih pokazala u zbilji. Keynes je teorijski objasnio mogućnost ravnoteže gospodarstva u uvjetima nepotpune zaposlenosti. Tada je potrebno potaknuti agregatnu potražnju državnim rashodima u različitim oblicima, posebno davanjem pomoći nezaposlenima i financiranjem javnih radova. Proračunski deficit zbog takvih rashoda država bi pokrivala uzimanjem zajmova, čime bi se apsorbirao višak štednje nad investicijama. Povećanje agregatne potražnje potaknulo bi proizvodnju i obnovila bi se puna zaposlenost. Mnogi su ekonomisti i vlade prihvatili Keynesove zamisli, pa se u poraću razvila makroekonomija, koja analitički obuhvaća cijelo gospodarstvo (agregatna ponuda i potražnja, ukupna zaposlenost, nacionalni dohodak, ukupna štednja, kamate, ukupne investicije itd.). Na toj su osnovi razvijene zemlje nakon rata na različite načine proglasile obvezu vlade da osigura punu zaposlenost (rada i kapitala). Keynes je 1937. preživio težak srčani udar i vratio se nastavi 1939. Tijekom II. svjetskog rata radio je ponovo kao savjetnik Ministarstva financija, a zatim kao istaknuti sudionik Međunarodne konferencije u Bretton Woodsu 1944. o poslijeratnom svjetskom financijskom poretku, na kojoj je dogovoreno stvaranje Međunarodnoga monetarnoga fonda i Svjetske banke. Ostala značajnija djela: Novčani sustav i financije Indije (Indian Currency and Finance, 1913), Rasprava o vjerojatnosti (A Treatise on Probability, 1921). Sabrana djela objavljena su mu u 30 svezaka (The Collected Writings of John Maynard Keynes, 1971–88).