Kazali, Pasko (Paskoje) Antun, hrvatski književnik i prevoditelj (Dubrovnik, 28. IV. 1815 – Dubrovnik, 15. I. 1894). Podrijetlom iz dubrovačke pomorske obitelji. U Zadru je 1838. završio studij filozofije i teologije. Obavljao je službe kapelana i župnika u župama Dubrovačke biskupije. Neko vrijeme djelovao je kao gimnazijski profesor u Zadru, gdje je uređivao Glasnik dalmatinski (1855–59), a boravio je i u Rijeci (1861–68), gdje je prijateljevao s preporoditeljima F. Kurelcem, A. Mažuranićem i drugima. Nakon 1868. vratio se u zavičaj i obavljao različite prosvjetne i svećeničke dužnosti u Stonu, na Šipanu i u Dubrovniku. U svoje doba bio je na glasu kao poliglot; znao je klasične i mnoge moderne jezike pa je književni rad započeo 1838. prijevodom prvoga pjevanja Ilijade. Preveo je i Shakespeareova Julija Cezara i Kralja Leara, Byronova Manfreda, Schillerova Don Carlosa i manja djela Molièrea, V. M. Hugoa, A. Tennysona i H. W. Longfellowa. Prvo mu je izvorno djelo pjesnička pripovijest Lopudska sirotica (Zora dalmatinska, 1845). Desetak godina poslije objavljena su dva Kazalijeva najzanimljivija djela, podulji lirsko-epski spjev Zlatka (1856) i dramski spjev s elementima maskerate i srednjovjekovnog moraliteta Trista Vica udovica (1857), nastao na temelju predaje o događaju iz XVI. st. Slavu među preporoditeljima stekao je politički nadahnutim djelima kao što su alegorijska poema Glas iz pustinje (1861), koja u elegijskome tonu veliča slavenske osjećaje, prigodnica Nada (1861) i, osobito, ep Grobnik (1863), u kojem se na trima razinama isprepleću događaji u vezi s legendarnom bitkom Hrvata i Mongola iz XIII. st., romantični ljubavni zaplet i suvremena politička zbivanja. Najopsežnije i najambicioznije Kazalijevo djelo, ep Ćoso (više od 20 000 redaka), ostalo je u rukopisu. Kazali je uz S. Vraza jedan od najčistijih hrvatskih romantičara i djelo mu je izrazito obilježeno europskim utjecajima. Likom Zlatke, emancipirane žene u izvanbračnoj vezi izazvanoj nesretnim brakom, dao je najkompleksniji ženski lik do pojave realizma u hrvatskoj književnosti.
