Katunarić, Vjeran, hrvatski sociolog (Travnik, BiH, 20. IV. 1949 – Zadar, 17. X. 2023). Diplomirao je (1973) i doktorirao (1978) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, stručno se usavršavao u Kanadi, Austriji i SAD-u. Od 1978. radio je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (od 1986. kao redoviti profesor), a od 2010. do umirovljenja 2019. redoviti je profesor sociologije na Sveučilištu u Zadru. Bio je gostujući profesor u SAD-u, Švedskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Srbiji i Sloveniji.
Pridonio je razvoju sociološke teorije i istraživanja u Hrvatskoj kritičkom recepcijom različitih suvremenih doprinosa, od marksizma i frankfurtske škole (Teorija društva u frankfurtskoj školi, 1990), teorije i strukture moći (Bogovi, elite, narodi, 1994) do teorijske analize obilježja i trendova modernog društva (Labirint evolucije, 1994) te izgradnjom kritičke teorije demokratskog društva zasnovane na postavkama održivoga razvoja i demokratske participacije (Rajska zajednica i društveni pakao, 2013; Traganje za liberalno-socijalističkom demokracijom i razvojem – The Quest for a Liberal-Socialist Democracy and Development, 2018). Posebice su važna njegova istraživanja u području etničkih odnosa, etničkih sukoba i nacionalizma; ističu se knjiga Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu (2003), u kojoj na temelju pomne analize suvremenih teorija razvija vlastiti pristup, te empirijska istraživanja etničke distance i međuetničkih sukoba. Bio je pionir u zasnivanju sociologije roda u nas, a njegova knjiga Ženski eros i civilizacija smrti (1984., drugo izdanje 2009) bio je prvi sustavan prilog tom području; u njoj opisuje redefiniranje rodnih uloga u funkciji modernizacije društva te pokazuje nezaustavljivost procesa ženske emancipacije, ali i sukobe koji iz toga proizlaze. Važan je i njegov angažman u primijenjenoj sociologiji i područjima javne politike, posebice u analizi i postavljanju okvira javne politike u području kulture u Hrvatskoj i u Europi. Bio je konzultant i izvjestitelj Vijeća Europe za kulturnu politiku, vodio je projekte o međukulturalnom dijalogu i o kulturnoj politici u Hrvatskoj, te uredio knjigu Multikulturna stvarnost i perspektive u Hrvatskoj (Multicultural Reality and Perspectives in Croatia, 1997), a s Biserkom Cvjetičanin nacionalni izvještaj Kulturna politika u Hrvatskoj (1998) i dokument Strategija kulturnog razvitka (2003). Ostala važnija djela: Vanjske migracije i promjene u porodici (1978), Dioba društva (1988), Lica kulture (2007), Putovi modernih društava: izazov historijske sociologije (2012), Svjetski antibarbarus: o uzrocima propasti prošlog i nadolaska novog socijalizma (2013), Šapat muza: umjetnička djela kao vremenski putnici (The Whispers of the Muses: Artworks as Time Travelers, 2022), Sociološko ispitivanje darovne ekonomije (A Sociological Examination of the Gift Economy, 2023). Dobio je Državnu nagradu za znanost za životno djelo (2017).
