Karelijci ili Karelci (vlastiti naziv Karjalaiset), narod u Ruskoj Federaciji (oko 60 000 pripadnika, većina ih živi u Republici Kareliji – oko 45 000) i Finskoj. Finski Karelijci živjeli su uglavnom na području Karelijske prevlake i sjeverno od jezera Ladoga, a u Finsku su se iselili kada su ta područja pripala Rusiji (uglavnom nakon II. svjetskog rata). Karelijci su dijelom asimilirani u finsku i rusku populaciju, ali se mnogi smatraju Karelijcima iako ne govore karelski. Po vjeri su većinom pravoslavci iako ima i luterana, uglavnom u Finskoj. Uz poljodjelstvo i stočarstvo, Karelijci su se tradicionalno bavili lovom na krznaše i ribolovom.
Jezik. Karelski je jezik iz uralske porodice, ugro-finske grane, finske skupine ili, prema nekima, jugoistočno narječje finskoga. Njime govori oko 35 600 ljudi u Ruskoj Federaciji (u Kareliji i na sjeverozapadu Rusije, oko 25 600) i Finskoj. Velike razlike među mjesnim govorima onemogućuju sporazumijevanje. U Rusiji se od XIX. st. pisao ćirilicom, a od 1989. piše se latinicom. Propali su pokušaji da se nakon 1917. stvori pisani i književni jezik pa je donedavno bilo vrlo malo publikacija na karelskom.
