Juraj Dubrovčanin (Juraj Raguš, latinizirano Georgius Raguseius), hrvatski filozof, aristotelovac i prirodoslovac (Dubrovnik, ? – Padova, 13. I. 1622). U Veneciji i Padovi studirao je filozofiju, teologiju, astronomiju, matematiku i medicinu. Kao doktor filozofije na Sveučilištu u Padovi, promaknut je 7. ožujka 1592. u doktora teologije, a u Padovi je od 1601. postao nositeljem katedre za filozofiju in secundo loco sve do smrti. Kao profesor i takmac Cremoniniju, u okolišu prozvanome »tvrđavom aristotelizma«, bio je službeni predavač i tumač Aristotelove filozofije prirode, no njegovi radovi pokazuju da je proučavao i dobro poznavao i ostala područja peripatetičke filozofije, naime, logiku, metafiziku i etiku. Za Jurja Dubrovčanina ne postoje dvije oprječne istine, istina vjere i istina razuma, kako su zastupali gotovo svi padovanski profesori tijekom duge povijesti Sveučilišta, nego samo jedna. Istinito je ono što naučava objavljena vjera, koja se, u načelu, ne protivi pravoj filozofiji, nego ju nadilazi, jer božanska mudrost nadmašuje sposobnosti ljudskoga razuma. Zbog toga je, unatoč očevidnu divljenju Aristotelovu geniju, on ipak priznavao njegovu ograničenost i ogradio se od svih njegovih tvrdnji suprotnih katoličkom nauku. Osvjedočen u mogućnost usavršavanja spoznaje fizičkoga svijeta, opirao se slijepoj i nekritičkoj navezanosti na Aristotelova poimanja, unatoč očevidnim zabludama u koje je upao. Tako je ovaj aristotelovac anticipirao Galileijevu antiaristotelovsku kritiku, uperenu ne protiv Aristotela, nego protiv dogmatizma peripatetičara svojega doba. Braneći svoja stajališta, polemizirao je s Cesarom Cremoninijem, Fortunijem Licetijem i Antunom Medom. Glavna djela: Astronomske i filozofske rasprave (Astronomico et filosofico discorso, 1590), Rasprava o oblicima elemenata (Tractatus de formis elementorum, 1605), Peripatetičke rasprave (Peripateticae disputationes, 1613), Matematička pisma ili o proricanju (Epistolarum mathematicarum seu de divinatione, libri duo, 1623), O dječaku i djevojci (De Puero et Puella, 1623), Moralne, dijalektičke i matematičke poslanice (Epistolae morales, dialecticae et mathematicae). – Osim djela M. Josipovića, Filozofijska misao Georgiusa Raguseiusa (1985), njegovom su se filozofijom u novije doba bavile M. Brida, M. Girardi-Karšulin i E. Banić-Pajnić.
