struka(e): geografija, opća

Jinan [inan] (pinyin; tradicionalno Chinan [činan] i Tsinan [cinan]), grad i upravno središte pokrajine Shandong, sjeveroistočna Kina; 5 648 162 st. (2020; drugi u pokrajini, iza Qingdaoa). Leži na južnoj obali rijeke Huang He, 400 km južno od Pekinga. Glavno je znanstveno-kulturno središte pokrajine; više sveučilišta među kojima se ističe Shandonško sveučilište (jedno od najvećih u Kini), visoke škole, institut za duhan i drugi znanstvenoistraživačke instituti, pokrajinski, umjetnički i drugi muzeji, pokrajinska knjižnica. Gospodarski razvoj grada ubrzan je početkom XX. st. izgradnjom željezničkih veza s obalom (Qingdao, 1904) i s unutrašnjošću (Tianjin – Pukou/Nanjing, 1912) te trgovačke luke (1904). Uz tradicionalne tekstilnu i prehrambenu industriju razvijene su metalurgija (željezo i čelik), proizvodnja poljoprivrednih i građevinskih strojeva, osobnih i teretnih vozila, lokomotiva i željezničkih vagona, kemijska i elektronička industrija te visoka tehnologija. Značajno je prometno čvorište s pristaništem na Huang Heu i zračnom lukom (Jinan Yaoqiang); podzemna željeznica puštena je u promet 2019. Glavne su turističke atrakcije jezero Daming s parkom, paviljonima i hramovima, mnogobrojni mineralni izvori (Baotou i dr.; poznat je kao »grad izvora«) u gradu i okolici, »planina tisuću Buda« (Qian Fo Shan, visoka 285 m; park) s mnogobrojnim kipovima Bude isklesanih za dinastije Sui (581–618) te hramovima (Xingguochan, XV. st., i dr.) iz razdoblja dinastije Ming (1368–1644). Oko 40 km južno od Jinana nalazi se samostan Shentong s mnogobrojnim pagodama (najpoznatija je »pagoda četvera vrata« – Simen Ta iz 544). Stradao je za potresa 1966.

Citiranje:

Jinan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 9.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/jinan>.