James [ẹimz], Henry, američki književnik (New York, 15. IV. 1843 – London, 28. II. 1916). Nakon više kratkih boravaka u Europi, od 1876. stalno se nastanio u Engleskoj. Prvi mu je književni uzor bio Balzacov realizam, ali je u Jamesa stvarna slika društvenih odnosa izblijedjela preuzimanjem Hawthorneove unutarnje drame moralne svijesti. Prijateljevanje s G. Flaubertom i I. S. Turgenjevom učvrstilo je njegovu disciplinarnu odanost spisateljskomu umijeću i traženje savršenoga sklada između sadržaja i izraza. – U svojim romanima i novelama prikazuje razmjerno ograničen svijet ljudi koji su obično daleko od izravne borbe za opstanak, dok se osjeća svemoć novca kao temelja njihove egzistencije; sukobe u takvim krugovima James je prenio na psihološku razinu. Jedna je od njegovih osnovnih tema odnos Amerikanaca prema europskoj sredini, koja ih svojim tradicijama i rafiniranošću očarava i zbunjuje. Radnja se u Jamesovim djelima razvija metodičkom postupnošću, iz perspektive promatrača ili glavnoga junaka. Iz odnosâ među likovima proizlaze dileme s višestrukim i proturječnim etičkim smislom. U njegovim je djelima nasilje rijetko, pa je i fizičko djelovanje svedeno na minimum, ali prigušena dramatičnost, unatoč racionalnosti autorova postupka, otkriva potencijalnu veličinu i skrivene razorne snage u čovjeku. Pretpostavka je Jamesovih dijalektičkih fabula slobodan izbor i istančan moralni osjećaj, pa mu je, uza sve bogatiju metaforičnost jezika, stil postajao sve složeniji, a kompozicija apstraktnija. Od stotinjak djela, najznačajniji su mu romani Roderick Hudson (1876), Amerikanac (The American, 1877), Portret gospođe (The Portrait of a Lady, 1881), Washington Square (1881), Bostonjanke (The Bostonians, 1886), Princeza Casamassima (The Princess Casamassima, 1886), Što je Maisie znala (What Maisie Knew, 1897), Golubičina krila (The Wings of the Dove, 1902), Veleposlanici (The Ambassadors, 1903), Zlatna zdjela (The Golden Bowl, 1904), dulje novele Daisy Miller (1879), Aspernovi papiri (The Aspern Papers, 1888); fantastična kratka proza Okretaj vijka (The Turn of the Screw, 1898), zbirke kritičkih eseja i rasprava o umjetnosti romana Umijeće proze (The Art of Fiction, 1884). Objavio je nekoliko manje uspjelih drama, više zbirki putopisnih crtica i autobiografskih zabilježaka. Nalazeći se na razmeđu između tradicionalnoga realističkog romana XIX. st. i psihološke analitičnosti XX. st., James je utjecao na moderne eksperimentatore književnim oblikom (J. Conrad, T. S. Eliot, V. Woolf i dr.), a svojim djelom u cijelosti značajno pridonio pripovjedačkoj umjetnosti.
