Jamajka (Jamaica), država na istoimenom otoku (Jamaica) u skupini Velikih Antila, u Karipskome moru. Nalazi se 150 km južno od Kube i 160 km zapadno od Haitija. Obuhvaća 10 991 km².
Prirodna obilježja
Po površini treći otok u Karipskome moru, dug je 236 km (istok–zapad), a širok 35 do 82 km. Geološki pripada Antilskim Kordiljerima. U središnjem dijelu Jamajke u smjeru zapad–istok pruža se mlađe nabrano gorje Blue Mountains s istoimenim najvišim vrhom otoka (2256 m). Prema sjeveru gorje prelazi u vapnenačku zaravan s izrazitim krškim oblicima, visoku do 900 m, koja obuhvaća oko 60% teritorija. Na zaravni su se razvile dvije glavne vrste tla: crvenica (terra rosa; bogate naslage boksita) i rendzine. Južni dio otoka zauzimaju obalne ravnice, koje su močvarne uz ušća nekih rijeka. Obala je duga 1022 km.
Klima je tropska maritimna; srednja je temperatura u siječnju 24 °C, a u srpnju 28 °C. U primorju je klima vruća i vlažna, a u gorju ugodna i blaga. Cijele godine puše sjeveroistočni pasat, koji donosi kišu; na obroncima gorja izloženima pasatu padne godišnje 2500 do 3000 mm oborina (u gorju John Crown više od 5000 mm), a u južnome, planinama zaklonjenome dijelu Jamajke, manje od 1000 mm (Kingston, 786 mm). Otok je povremeno izložen jakim tropskim ciklonima (hurricane).
Rijeke teku od središnjega gorja prema obali; u sjevernom dijelu otoka rijeke su kraće i većeg pada nego u južnom dijelu. Glavne su rijeke Black River (plovna u donjem toku), Salt River i Cabarita. Za kišnoga su razdoblja rijeke bujičaste.
Biljni se pokrov sastoji od tropske vlažne šume na pristrancima gorja (paprati, palme, epifiti), kserofitne vegetacije na vapnenačkoj zaravni i savane u obalnoj ravnici; uz južnu su obalu mjestimično razvijene mangrove. U biljnom su pokrovu zastupani mnogi florni elementi iz Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, a u fauni prevladavaju južnoamerički tipovi.
Stanovništvo
Jamajka ima 2 697 983 st. prema popisu 2011. god. (2 714 734 st. prema procjeni za 2013), odnosno 245,5 st. na 1 km², pa se ubraja u gusto naseljene karipske države (prosjek im je 180 st./km², 2012). Najgušće su naseljeni primorski krajevi i međuplaninske kotline (do 400 st. na 1 km²). Stanovnici su crnci (91,6%, 2001), mješanci (mulati, 6,2%), Indijci (0,9%), Europljani, Kinezi i dr. Službeni je jezik engleski, a među stanovništvom je raširen patois (englesko-kreolski). Prema vjerskoj pripadnosti najviše je kršćana – protestanti čine 61,2% stanovništva (2001), rimokatolici 2,6%; ima i rastafarijanaca (0,9%) i dr. Prema popisu 1960. god. Jamajka je imala 1,6 milijuna stanovnika, 1982. god. 2,2 milijuna stanovnika, a 2001. god. 2,6 milijuna stanovnika. Prosječni se godišnji porast broja stanovnika smanjuje; u razdoblju 1991–2001. god. iznosio je 0,87% (8,7‰), a u međupopisnom razdoblju 2001–11. god. 0,36%. Usporeni porast broja stanovnika rezultat je znatno smanjene stope nataliteta (24,2‰ u razdoblju 1991–2001., a 17,7‰ u 2001–11) i blagog smanjenja mortaliteta (sa 7,4‰ na 6,4‰), dok je migracijska bilanca i dalje negativna (–6,5‰ godišnje). Natalitet iznosi 13,5‰ (2013), mortalitet 5,7‰, a prirodni priraštaj 7,8‰; smrtnost je dojenčadi 16,7‰ (2012). Unatoč starenju, stanovništvo je još uvijek mlado; u dobi je do 14 godina 26,1% (2011; 32,9% u 2001), od 15 do 64 godine 65,8%, a starije je od 65 godina 8,1% (9,3% u 2001). Očekivano trajanje života za žene rođene 2012. godine iznosi 77,1 godinu, a za muškarce 71,3 godine. Velike su unutarnje migracije iz sela u gradove (u metropolitanskom području Kingstona s Portmoreom živi 28,4% stanovništva, 2011) te iseljivanje u druge zemlje. Veće emigracije bile su za izgradnje Panamskoga kanala, zatim na plantaže zemalja Srednje Amerike, 1950-ih i 1960-ih u Veliku Britaniju (oko 200 000 ljudi), a potom u SAD i Kanadu; razlika iseljenih i useljenih stanovnika u razdoblju 2001–11. iznosi 168 700. Ekonomski je aktivno 1 311 100 st. (2014), od čega je nezaposleno 13,6%. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 16,6% zaposlenih, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 14,9%, a u uslužnim djelatnostima 68,5% (2014). Nepismeno je 13,0% stanovništva starijeg od 15 godina (2011). U gradovima živi 54% stanovništva (2011). Glavni grad Kingston ima 584 627 st. (šire gradsko područje, sa Saint Andrewom; 2011). Ostali su veći gradovi (2011) Portmore (182 153 st.), Spanish Town (147 152 st.), Montego Bay (110 115 st.), May Pen (61 548 st.) i Mandeville (49 695 st.).
Gospodarstvo
Početkom 2000-ih Jamajka je među ekonomski uspješnijim karipskim zemljama, iako je i dalje suočena sa znatnim opterećenjima (raširenost korupcije i kriminala, znatne socijalne razlike, izloženost vremenskim nepogodama i dr.). Stopa nezaposlenosti je 2017. iznosila 12,2%, a udjel siromašnoga stanovništva bio je 19,3%. Vrijednost BDP-a povećana je s 8,9 milijarda USD (2000) na 14,8 milijarda USD (2017) te na 15,7 milijarda USD (2018). U sastavu BDP-a (2017) vodeći je uslužni sektor (oko 72%), a slijede industrijski (21%) i poljoprivredni (7%). Jamajka je ostala svjetski značajan proizvođač boksita i aluminija; 2013–18. prosječna je proizvodnja boksita iznosila 9,2 milijuna tona na godinu, a aluminija 1,9 milijuna tona. U ostaloj su industrijskoj ponudi cement, naftni derivati, kemikalije, hrana, pića, odjeća, cigare i dr. U poljoprivrednoj su ponudi banane, šećerna trska, papar, duhan, kava, kakaovac, kokos, kukuruz, riža, agrumi i dr.; u stočarstvu prevladava uzgoj goveda, ovaca, koza, svinja i konja. Vrijednost izvoza 2017. bila je približno 1,3 milijarde USD, a uvoza 5,1 milijardu USD. Većinu izvoza čine aluminij i boksit te prehrambeni i duhanski proizvodi. Uvozi strojeve, vozila, industrijsku opremu, naftu, tehničku robu, građevni materijal i dr. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri SAD (39,1%), Nizozemska (12,3%) i Kanada (8,4%). Uvozi najviše iz SAD-a (40,6%), Kolumbije (6,8%), Japana (5,8%) i Kine (5,8%). Veličina je javnoga duga 101% BDP-a (2017).
Promet
Dobro razvijena cestovna mreža duga je 22 060 km, od čega je asfaltirano 73%. Prva željeznička pruga na Jamajci izgrađena je već 1845. god., međutim putnički promet obustavljen je 1992. (glavna pruga bila je Kingston–Montego Bay). U upotrebi su samo privatne pruge koje služe za prijevoz boksita ili šećerne trske. Glavne su luke Kingston, Montego Bay i Port Antonio (izvoz banana i šećera); izvozne su luke za boksit Port Rhoades, Port Kaiser i Ocho Rios. Međunarodne su zračne luke Kingston, Montego Bay i Ocho Rios (Boscobel).
Novac
Novčana je jedinica jamajčki dolar (dollar; J$, JMD); 1 jamajčki dolar = 100 centi.
Povijest
Naseljavana od V. tisućljeća pr. Kr., a oko 600. Jamajku su naselili Arawaki. Do dolaska Španjolaca oni su živjeli u plemenskim zajednicama pod vodstvom plemenskih poglavica (→ kacik), baveći se ribarstvom i poljodjelstvom. Europsko osvajanje Jamajke započelo je s K. Kolumbom, koji je otkrio otok na svojem drugom putovanju u Ameriku (1494). Pošto su Španjolci pod vodstvom Juana de Esquivala osnovali koloniju (1509) i naselje Sevilla la Nueva kao prijestolnicu otoka (oko 1523), svojoj su vlasti podvrgnuli plemenske organizacije domorodaca Arawaka. God. 1534. prijestolnica otoka premještena je u grad Villa de la Vega ili Spanish Town (danas Santiago de la Vega). Pošto su eksploatacijom i europskim zaraznim bolestima iskorijenili starosjedioce, Španjolci su na njihovo mjesto za rad na plantažama doveli crnačke robove iz Afrike. God. 1655. Englezi su pod zapovjedništvom admirala W. Penna i generala Roberta Venablesa zaposjeli Jamajku. Do 1661. Jamajka je bila pod vojnom upravom, kada je za prvoga civilnoga guvernera izabran Edward D’Oyley. Madridskim mirovnim ugovorom (1670) potvrđeno je španjolsko povlačenje s otoka. Nakon osnutka Kraljevske afričke kompanije (1672) Jamajka je pretvorena u središte svjetske trgovine robljem, krijumčarenja i zapadnoindijske plantažne privrede. Bivši španjolski robovi odbjegli u planine odupirali su se britanskim kolonizatorima sve do kraja XVIII. st. Pokušaj Španjolaca da se domognu Jamajke onemogućili su 1782. pomorskom pobjedom britanski admirali G. B. Rodney i S. Hood, a pokušaj Francuza britanski admiral John Duckworth. Velika Britanija zabranila je trgovinu robovima 1807., a nakon velikog ustanka robova (1831) morala je, 1833., ukinuti i samo ropstvo. Većina crnačkoga stanovništva povukla se na neobrađena zemljišta u unutrašnjosti otoka, pa su vlasnici plantaža od 1845. dovodili najamne radnike iz Indije, a poslije i iz Kine. God. 1865. izbio je ustanak crnačkoga stanovništva, koji su kolonijalne vlasti ugušile, a vođu ustanika G. W. Gordona objesile. Potaknuta ustankom, britanska uprava provela je niz reformi, a 1866. Jamajka je dobila status krunske kolonije. God. 1933. Velika Britanija morala je dopustiti rad političkih stranaka. U II. svjetskom ratu SAD su na otoku izgradile vojnu bazu koja je likvidirana 1950. God. 1943. uvedeno je opće biračko pravo. Na temelju ustavne reforme 1944. Jamajka je dobila parlament, a 1953. i autonomnu vladu. Na izborima 1959. pobijedila je Nacionalna narodna stranka (PNP), a njezin vođa Norman Washington Manley postao je premijerom (do 1962). Tijekom 1958–61. bila je u sastavu Zapadnoindijske Federacije. Neovisnost je ostvarila 6. VIII. 1962. i ostala u Commonwealthu. God. 1962–67. premijer je bio Alexander Bustamante, vođa Laburističke stranke Jamajke (JLP). Od 1972. na vlasti je PNP, a stranački vođa Michael Manley (sin N. W. Manleya) postao je premijerom; poticao je radikalne socijalističke reforme i učvrstio veze s Kubom. Teška privredna kriza i međustranački obračuni (više od 700 ubijenih) prethodili su izborima 1980; na njima je pobijedila JLP, a premijer (1980–89) Edward Seaga poticao je razvoj tržišnoga gospodarstva, privatizaciju i strana ulaganja (uz pomoć SAD-a). God. 1983. Jamajka je podržala vojnu intervenciju SAD-a na Grenadu. Na izborima 1989. pobijedila je PNP (razvila se u socijaldemokratsku stranku); M. Manley bio je premijer 1989–92., a povukao se zbog bolesti. Zamijenio ga je Percival James Patterson, koji je ostao premijerom nakon više izbornih pobjeda PNP-a (na položaju je bio do 2006). Siromaštvo, korupcija i kriminal bili su društveni problemi i tijekom 1990-ih; službama SAD-a za borbu protiv ilegalne trgovine drogama dopušteno je 1997. djelovanje u moru Jamajke. Socijalni problemi i netrpeljivost između vodećih stranaka (PNP-a i JLP-a) uzroci su povremenih nasilnih prosvjeda i sukoba (1992., 2001). Morske granice Jamajka je sporazumno odredila prema Kolumbiji (1993–94) i prema Kubi (1994); 12 nautičkih milja široko teritorijalno more proglasila je 1971., a isključivu ekonomsku zonu (široku 200 nautičkih milja) proglasila je potkraj 1991. Početkom 2000-ih društvenu je stabilnost i dalje narušavala raširenost kriminala i siromaštva. Od 2012. premijerka je Portia Simpson Miller (predsjednica PNP-a od 2006). Nakon izbora u veljači 2016. premijer je postao Andrew Holness (od 2011. predvodi JLP; 2007–12. bio je ministar obrazovanja, a 2011–12. premijer).
Politički sustav
Prema Ustavu od 6. VIII. 1962 (osuvremenjen amandmanima 1999) Jamajka je ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti. Šef je države britanski monarh, a zastupa ga generalni guverner, kojega, na prijedlog predsjednika vlade Jamajke, imenuje monarh. Izvršna vlast pripada vladi, koju, na prijedlog predsjednika vlade, imenuje guverner; vlada je za svoj rad odgovorna parlamentu. Zakonodavnu vlast obavlja dvodomni Parlament koji se sastoji od Zastupničkog doma (House of Representatives) i Senata (Senate). Zastupnički dom ima 63 zastupnika, koje izravno biraju građani. Senat ima 21 člana, koje imenuje generalni guverner (13 na prijedlog predsjednika vlade i 8 na prijedlog vođe oporbe). Zastupnici obaju domova imaju mandat od 5 godina. Biračko je pravo opće i jednako za sve građane s navršenih 18 godina života i za građane Commonwealtha koji imaju jednogodišnje, stalno prebivalište na Jamajci. Sudbenu vlast obavljaju Vrhovni sud (Supreme Court), Apelacijski sud (Court of Appeal) i niži sudovi. Država je administrativno podijeljena na 14 župa (parishes). Nacionalni praznik: Dan neovisnosti, 6. kolovoza (1962).
Političke stranke
Narodna nacionalna stranka (People’s National Party – akronim PNP), osnovana 1938., stranka je ljevice. Bila je na vlasti u nekoliko mandata (1955–62., 1972–80., 1989–2002). Na vlasti je i nakon izbora 2011. Članica je Socijalističke internacionale. Laburistička stranka Jamajke (Jamaica Labour Party – akronim JLP), osnovana 1943., konzervativna je stranka. Bila je na vlasti 1944–55. te 1962–72. i 1980–89. U oporbi je nakon izbora 2011. Članica je Demokratske unije Kariba.
