Ivaniš Korvin, slavonski herceg, dalmatinski i hrvatski ban (Wrocław, 2. IV. 1473 – Krapina, 12. X. 1504). Nezakoniti sin kralja Matije Korvina, po ocu unuk Jánosa Hunyadija. Budući da Matija u braku nije imao djece, želio je da ga na prijestolju naslijedi Ivaniš, pa mu je darivao imanja u Hrvatskoj i Slavoniji. Međutim, nakon Matijine smrti (1490) ugarski su i hrvatski velikaši, nadajući se većim povlasticama, izabrali Vladislava II. Jagelovića za hrvatsko-ugarskog kralja. Prije toga obećali su Ivanišu da će ustupanjem kraljevskoga prijestolja postati bosanski kralj, nasljedni herceg Slavonije, ban Hrvatske i Dalmacije te da će zadržati svoje posjede. Ivanišu je kralj potvrdio naslov slavonskoga hercega (dužnost obnašao 1490–94) kao i pravo na posjede. Premda je dobio potvrdu nasljednoga kraljevstva u Bosni, nikada nije preuzeo tu dužnost. Godine 1495. imenovan je banom Hrvatske, Dalmacije i Slavonije pa je bansku čast obnašao 1495–98. i 1499–1504. Pomogao je kralju Vladislavu u borbama protiv Maksimilijana I., pretendenta na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Godine 1491. kraljeva vojska pod Ivaniševim zapovjedništvom porazila je Maksimilijanovu nedaleko od Zagreba i prisilila na predaju njemačku posadu na Kaptolu. Ivaniš je ratovao s Osmanlijama u Hrvatskoj, Dalmaciji i Bosni. Godine 1501. porazio ih je pod Jajcem, ali je kraj Knina bio potučen pa se sklonio u Krapinu, gdje je uskoro umro. Pokopan je u crkvi pavlinskoga samostana u Lepoglavi.
