struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Iowa [ạiə'wə], savezna država u srednjem dijelu SAD-a; 145 746 km², 3 046 355 st. (2010). Obuhvaća pretežno ravničarski kraj (prosječne visine 400 do 500 m) između Missourija na zapadu i Mississippija na istoku. Ide u red najbogatijih poljoprivrednih država u zemlji. Pripada Corn Beltu (područje intenzivnog uzgoja kukuruza); obrađeno je 92,8% ukupne površine (najviši postotak među državama SAD-a). Iowa je u proizvodnji kukuruza i pšenice na prvome, soje na drugom, a zobi na petome mjestu u SAD-u. U dobro razvijenom stočarstvu ističe se svinjogojstvo (19 mil. svinja ili 30% svinja SAD-a 2010) te uzgoj goveda i ovaca. Raste i važnost vinogradarstva. Uz jaku prehrambenu industrija zasnovanu na preradbi poljoprivrednih proizvoda ističe se proizvodnja strojeva (osobito industrijskih i poljoprivrednih), elektrotehnička i kemijska industrija; po proizvodnji etanola među vodećima je u SAD-u. Glavni je i najveći grad Des Moines. – Naziv države prema indijanskome plemenu Iowa. O ranoj napučenosti Iowe svjedoče tragovi prapovijesne kulture Mound Builders (engl.: graditelji humaka), naročito brojni u Effigy Mounds National Parku. U povijesno doba područje Iowe bilo je nastanjeno uglavnom indijanskim plemenima prerijske skupine (Iowa, Winnebago, Otto, Missouri, Omaha, Sioux i Osage) koja su često ratovala s plemenima Fox, Mascoutin, Ojibway, Potawatomi i Sac. Prvi istraživači Iowe bili su Francuzi Jacques Marquette i Louis Jolliet, koji su se 1673. iskrcali na ušću rijeke Iowe. Svoja prava na to područje Francuska je 1762. prepustila Španjolskoj, a ona je Francuzu Julienu du Bucqueu poveljom podarila zemljišta uz rijeku Mississippi. Za zaštitu trgovaca krznom i teritorija podizale su se i prve tvrđave (Fort Madison, 1808). No Španjolska je 1800. svoje pravo vlasništva na cijelu Louisianu (pa tako i na Iowu) morala prepustiti Napoleonu, koji je ta prava već 1803. prodao SAD-u. God. 1804. Kongres je podijelio otkupljeno područje na dva samostalna upravna dijela: District of Louisiana i Territory of Orleans. Iowa je pripala Louisiani. Ekspedicija Meriwethera Lewisa i Williama Clarka (1803–06), organizirana po nalogu predsjednika Th. Jeffersona, doprla je 1804., slijedeći tok Missourija, i do neispitanih krajeva Iowe. God. 1812. Iowa je postala dio Teritorija Missouri, ali nagodbom (Missouri Compromise) iz 1820. nije bila organizirana i smatrana je slobodnim područjem. Indijanska plemena odupirala su se stalnim pokušajima savezne vlade da ih preseli u neplodne krajeve te da na njihovu zemlju naseli doseljenike bijelce. God. 1832. Black Hawk (engl.: Crni soko; indijanski Ma-katae-mish-kia-kiak), poglavica plemena Sac, vratio se sa svojim plemenom na svoja stara zemljišta, no u dvije bitke u srpnju i kolovozu 1832. porazila ga je savezna vojska i on se morao predati. Indijanci su svoje zemlje u Iowi morali prepustiti saveznoj vladi, a sami su se povukli u krajeve zapadno od Mississippija (plemena Sac i Fox do 1845., Winnebago do 1846. a Sioux do 1851). Tek nakon toga bijelci su se počeli trajno naseljivati u Iowi. Upravno je Iowa od 1834. do 1836. bila uključena u Teritorij Michigan, a od 1836. u Teritorij Wisconsin. God. 1838. dobila je status samostalnoga teritorija, a 1846. postala je 29. država SAD-a.

Citiranje:

Iowa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 5.5.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/iowa>.