Innsbruck [i'nsbruk], glavni grad savezne zemlje Tirol, zapadna Austrija; 126 965 st. (2015). Leži na utoku rijeke Sill u Inn, u podnožju gorja Karwendel; razdvaja dolinu Inna na zapadni Oberinntal i istočni Unterinntal. Industrijsko, trgovačko (turistički i alpski poljoprivredni sajam), prometno i kulturno središte. Među kulturnopovijesnim spomenicima ističu se: gradska vijećnica (XIV. st.) s tornjem (XV. st.), dvorac Ottoburg (oko 1495), crkve Hofkirche (XVI. st.) s grobnicom Maksimilijana I., Jesuitenkirche (XVII. st.), Mariahilfkirche (XVII. st.), katedrala (XVIII. st.), palače s bogato ukrašenim pročeljima (čuveni kasnogotički erker Goldenes Dachl iz 1497/98–1500); sveučilište (osnovano 1669), konzervatorij, znanstvenoistraživački instituti (biomedicinski i dr.), muzeji, knjižnice, umjetničke zbirke, alpski zoološki vrt. Nedaleko od grada nalazi se dvorac Ambras (XVI. st.; vrijedna zbirka oružja). Poznato turističko središte. U Innsbrucku su 1964. i 1976. održane Zimske olimpijske igre. Industrija je koncentrirana u rubnim područjima (Rossau u istočnom dijelu); razvijena je strojogradnja, pivarska, metaloprerađivačka, kemijska, prehrambena, tekstilna, drvna, elektrotehnička industrija; tiskarstvo. Čvorište željezničkih pruga i cesta koje iz Njemačke preko Brennera vode u Italiju te iz istočne Austrije preko prijevoja Arlberg u zapadnu Europu. Južno od grada otvoren je 1994. željeznički tunel Inntaltunnel (12 756 m), među najduljima u Austriji. – U okolici Innsbrucka ostatci su naselja iz ranoga brončanoga doba; u današnjem južnom dijelu grada bila je rimska postaja uz Via Claudia Augusta. Na raskrižju važnih putova bavarski su grofovi Andechsi 1120. opasali mjesto zidinama, podignuli utvrdu i utemeljili trgovište. Nakon izgradnje mosta (njem. die Brücke) na rijeci Innu, prvi se put oko 1180. spominje pod imenom Inspruk. Status grada ima približno od 1200., Habsburgovcima je pripao 1363., bio je sjedište njihove sporedne grane 1420–90. i 1564–1665. Napoleon je grad izdvojio iz Austrije i uključio ga u Bavarsku (1806–14); zbog toga je 1809. izbio ustanak Tirolaca pod vodstvom A. Hofera.
