struka(e): arheologija | etnologija

Indoeuropljani, u širem smislu riječi, narodi koji govore jezicima indoeuropske porodice; u užem smislu riječi, naziv za etnogenetski povezane govornike indoeuropskog prajezika. Pojam je prvotno lingvistički, ali ga preuzimaju arheologija i antropologija u potrazi za pradomovinom Indoeuropljana, nastojeći odrediti koje su stare europske kulture bile već pretežito indoeuropske.

Prema jednoj struji (tzv. kurganska teorija) indoeuropski su se narodi oblikovali na prostorima južnoruskih stepa, odakle su se tijekom eneolitika i početkom brončanoga doba (između 4500. i 2500. pr. Kr.) širili u nekoliko seobenih valova na područje istočne i srednje Europe uzrokujući gospodarsku, društvenu i religijsku preobrazbu starih europskih kultura (M. Gimbutas). O načinu života, odnosno kulturi te zajednice može se zaključivati gotovo isključivo na temelju poredbenih lingvističkih analiza, odnosno rekonstrukcije indoeuropskog prajezika. Indoeuropljani su se u doba praindoeuropske zajednice vjerojatno bavili stočarstvom i poljodjelstvom (poznavali su plug te najmanje jednu žitaricu). Kao domaće životinje držali su konja, svinju, govedo, ovcu, kozu, psa. Poznavali su kotač, kola sa zapregom te najmanje jednu kovinu. Bavili su se lončarstvom i tkanjem. Pripitomljivanje konja, uporaba kola na četiri kotača, korištenje okera u grobnim obredima, pokopi u humcima (kurganima) itd. uz Indoeuropljane se vezuje i arheološki. Poznavali su i med od kojeg se vjerojatno radilo i neko alkoholno piće. Osnova je društvenoga ustroja vjerojatno bila patrijarhalna proširena obitelj. Te značajke pokazuju dobro razvijenu neolitičku ili ranu eneolitičku kulturu.

Druga struja smatra da se pokret velikih društvenih i demografskih promjena, arheološki potkrijepljeno, može poistovjetiti jedino s pojavom i širenjem poljodjelstva i stočarstva, tj. s nastankom i razvojem neolitičkih kultura koje su se iz prostora Anatolije tijekom VII. tisućljeća pr. Kr. postupno širile Europom od juga prema sjeveru (C. Renfrew, David L. Clarke). P. Bosch y Gimpera određuje mezolitik kao predindoeuropsku etapu, a neolitik kao protoindoeuropsku etapu.

Pitanje pradomovine Indoueropljana još uvijek nije konačno riješeno, iako se danas uglavnom smatra da se ona nalazila na području grubo omeđenu Dnjeprom na zapadu i Uralom na istoku.

Citiranje:

Indoeuropljani. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 26.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/indoeuropljani>.