INA – Industrija nafte d.d., hrvatsko naftno poduzeće sa sjedištem u Zagrebu. Osnovano 1963. pod nazivom Kombinat za naftu i plin, nastalo je spajanjem poduzeća za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Naftaplina (osnovano 1952), Rafinerije nafte u Rijeci (osnovana 1883) i Rafinerije nafte u Sisku (osnovana 1927). Tvrtka je 1964. promijenila ime u INA – industrija nafte. God. 1968. započela je proizvodnja u Tvornici mineralnih gnojiva u Kutini, 1970. utemeljene su četiri proizvodno-tehnološke cjeline: INA – Naftaplin, INA – Prerada, INA – Petrokemija i INA – Trgovina, 1974. izgrađena je Petrokemijska industrija Omišalj na otoku Krku, 1976. osn. DINA – Petrokemija Rijeka, a 1979. otvoren je Jadranski naftovod današnji JANAF). God. 1990. INA je postala javno poduzeće s dioničkim društvima INA – Petrokemija Kutina, DINA, OKI, INA – Specijalna oprema i INA – Tours, a od 1993. posluje kao dioničko društvo u vlasništvu RH. INA – Grupu čine INA – Industrija nafte d.d., Zagreb (INA – matica) i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu glavne tvrtke te nekoliko povezanih poduzeća. Grupa ima vodeću tržišnu poziciju u Hrvatskoj, a njezine su temeljne djelatnosti istraživanje, iskorištavanje i proizvodnja nafte i plina, preradba nafte, proizvodnja ulja i maziva, proizvodi organske i anorganske kemije, proizvodnja posebne opreme, trgovina naftom, naftnim derivatima i ostalim proizvodima na domaćem i stranome tržištu. INA se bavi poslovanjem ukapljenim naftnim plinom, transportom prirodnoga plina, naftnim i tehničkim servisima, djelatnostima inženjeringa, turizmom i informatičkom obradbom podataka. INA ima i vlasnički udio u jadranskom sustavu naftovoda JANAF d.d. te razvijenu poslovnu suradnju sa stranim poduzećima na području istraživanja nafte i plina, zajedničkog ulaganja te izvoza i uvoza. U više od 60 godina opremljeno je i pušteno u rad 45 naftnih i 30 plinskih polja, izgrađeno oko 4 500 istražnih i razradnih bušotina ukupne dubine oko sedam milijuna metara, oko 1 200 proizvodnih naftnih bušotina s više od 4 000 km raznih cjevovoda, više od 200 proizvodnih plinskih bušotina te objekata i postrojenja. Djeluje u Hrvatskoj, Egiptu i Angoli, a od 2003. posluje zajedno s mađarskim strateškim partnerom MOL-om koji je postao većinski vlasnik. U 2018. s 4 203 zaposlena ostvarila je 21,9 milijarda kuna prihoda.
