Iaşi [jaš’] (njemački Jassy [ja'si]), grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, na obali rijeke Bahlui, pritoka Pruta; 290 422 st. (2011; 349 544 st., 1999). Od XVI. st. značajno kulturno središte, s mnogobrojnim spomenicima. Najvrjedniji su arhitektonski spomenici crkve (crkva Triju Hijerarha) i sedam manastira (utvrđeni manastiri Cetăţuia i Galaţa; Golia i dr.) podignuti od XV. do XVII. st. Sveučilište (osnovano 1860), kazalište (1894); muzeji; botanički vrt. Iaşi je industrijsko središte: kemijska, farmaceutska, tekstilna i prehrambena industrija. – Spominje se 1408. Bio je glavni grad kneževine Moldavije do njezina ujedinjenja s kneževinom Vlaškom (1859). Ugovorom sklopljenim u Iaşiju 9. I. 1792. završen je Rusko-turski rat 1787–92. Njime je Osmansko Carstvo priznalo priključenje Krima Rusiji i prepustilo joj područje između Buga i Dnjestra, dok su Moldavija i Vlaška ostale u njegovu posjedu. Mirom u Iaşiju učvrstila je Rusija svoj položaj na Crnome moru, Kavkazu i Balkanu. Kada su 1917–18. njemačke postrojbe zauzele Bukurešt, Iaşiu je bilo sjedište rum. vlade. Za njemačke okupacije u II. svjetskom ratu, u progonima je stradalo mnogobrojno židovsko stanovništvo grada.
