Husrev-beg, bosanski sandžak-beg (Seres, oko 1480 – Sarajevo, oko 18. VI. 1541). Po ocu Ferhad-begu vjerojatno potomak bosanske vlastele, po majci potomak sultana Selima I. Nakon očeve smrti (poginuo kraj Adane 1486) prešao je djedu u Carigrad i ondje bio odgojen na carskome dvoru. Kada je carević Mehmed imenovan krimskim namjesnikom, pošao je s njim 1503. u Kefu, a 1504. bio je premješten za namjesnika u Kruji. Nešto prije 1521. bio je postavljen za smederevskoga sandžak-bega pa je iste godine sudjelovao u zauzimanju Zemuna, Šapca i Beograda, te dobio počasni naslov Gazi. U tri navrata bio namjesnik u Bosni (1521–25., 1526–33., 1536–41). Zauzeo Knin i Skradin (1522), Ostrovicu (1523), istaknuo se u Mohačkoj bitki 1526., osvojio Obrovac, Jajce i Banju Luku (1527), sudjelovao u osvajanju Klisa i pri pobjedi nad austrijskom vojskom pod Ivanom Kacijanerom 1537; mletačkoj Dalmaciji oteo Sinj (1536), Nadin i Vranu (1538). Pod njegovom je upravom Sarajevo postalo trgovačko središte s razvijenim obrtništvom. Husrev-beg je sagradio u Sarajevu monumentalnu džamiju (1530), medresu (1537), podignuo bezistan, imaret, više hanova i drugih građevina.
