Hrvatsko-srpska koalicija, vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906. do 1918; nastao kao rezultat politike započete Riječkom i Zadarskom rezolucijom (1905). U njoj su djelovale: Hrvatska pučka napredna stranka, Hrvatska stranka prava i Srpska samostalna stranka; nakon njezina osnutka pridružio joj se i Samostalni klub, u kojem su bili pojedini političari (F. Supilo, F. Potočnjak, grof M. Kulmer, V. Nikolić, M. Rojc, A. Badaj, grof L. Pejačević i dr.). Neko vrijeme nalazile su se u Koaliciji i Socijaldemokratska i Srpska radikalna stranka, ali su 1906. iz nje istupile. Manifestom od 12. XII. 1905. objavila je Koalicija svoje osnivanje i svoj program, koji je obuhvaćao političke, socijalne i ekonomske reforme, »uzajamnost« Hrvata i Srba te priznavanje Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. Na izborima u svibnju 1906. dobila je Koalicija većinu. Na temelju izbornih rezultata sastavila je vladu. Nova hrvatska politika Koalicije, u savezu s madžarskom oporbom, doživjela je doskora razočaranje, a malo zatim i slom u povodu donošenja tzv. Željezničarske pragmatike (jesen 1907), kojoj je bio cilj uvođenje madžarskog jezika kao isključivo službenoga na željeznicama u Hrvatskoj. U pripremanju aneksije Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj, Beč i Pešta skladno su radili da Koaliciju i njezine najviđenije vođe optuže kao veleizdajnike, nakon čega su uslijedili sudski progoni: veleizdajnički proces u Zagrebu i Friedjungov proces u Beču 1909. Za procesa je oklevetan i Supilo, a nezaštićen od Koalicije, istupio je iz nje. S njim je Koalicija izgubila najsposobnijega hrvatskog političara, koji je problem Hrvatske stavljao u središte jugoslavenske politike u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a vodstvo je prešlo u ruke S. Pribićevića, koji je taj problem podređivao svojoj koncepciji jugoslavenskog unitarizma. Daljnju politiku Koalicije obilježilo je nastojanje da se vrati na vlast i pomno praćenje razvoja međunarodne situacije. Tek uoči sloma Austro-Ugarske njezini su predstavnici ušli u Narodno vijeće (5. X. 1918), čime je Koalicija prestala formalno postojati.
