struka(e): glazba

Hrvatski pjevački savez (HPS), utemeljen 1875. u Sisku; osnivači su bili 10 hrvatskih pjevačkih društava iz Zagreba (Kolo), Karlovca (Zora), Križevaca (Zvono), Bjelovara (Dvojnice), Samobora (Jeka), Velike Gorice (Lira), Broda (Davor), Gline (Sokol), Kostajnice (Sokol) i Siska (Danica). Program djelovanja u početnom razdoblju uobličio je 1882. ondašnji tajnik Đuro Kontak: HPS je utemeljen »da ustrojava, podupire i unapreduje po domovini nova družtva i na zajednički rad spoji dosadanja, zatim da proputuje zemlju hrvatsku i braće dalmatinske i bosanske, da sabire po narodu pjesme i da ih opet putem pjevačkih družtva pomočju tiskanih kajda širi pa tako zajedničkim blagom stvori«. HPS se u idućih 30-ak godina brzo širio brojem pjevačkih društava i njihovim članstvom, pa su mu pridošla društva iz mnogih drugih mjesta uže Hrvatske, Slavonije i Srijema (npr. Varaždin, Koprivnica, Jaska, Vukovar, Slunj, Virovitica, Đakovo, Osijek, Petrinja, Gospić, Zemun i dr.) te Istre, Primorja i Dalmacije (Opatija, Kastav, Bakar, Sušak, Trsat, Dubrovnik, Šibenik, Split i dr.), ali i Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Livno, Mostar, Zenica, Banja Luka, Vareš, Trebinje, Travnik i dr.), Madžarske (Budimpešta) i SAD-a (Allegheny, Cleveland). Godine 1908. imalo je 66 društava s više od 1200 registriranih pjevača. HPS je od 1891. organizirao pjevačke proslave, 1905–12. izdavao svoje glasilo Pjevački vjestnik, održavao veze sa slovenskim i češkim pjevačkim savezima i bio 1905. prva organizacija koja je Saboru podnijela predstavku da se Mihanović-Runjaninova Horvatska domovina (Lijepa naša domovino) službeno proglasi hrvatskom narodnom himnom. Nakon prekida tijekom I. svjetskog rata HPS nastavio je djelovati, a novi je zamah postigao između 1924. i 1941. preustrojem u 13 župa, priređivanjem pjevačkih smotra i festivala, izdavanjem glasila (pod različitim imenima) i uspješnim gostovanjima zbora HPS-a u inozemstvu (Prag). Između 1929. i 1935. Savez je imao znatnih političkih problema sa starojugoslavenskim vlastima zbog svoje jasne orijentacije na isticanju hrvatske kulturne samobitnosti. Nakon sužene i cenzurirane djelatnosti tijekom II. svjetskog rata HPS je u Hrvatskoj ukinut dolaskom komunista na vlast, a održala se samo grana u SAD-u. Uz HPS dio svojih djelatnosti vezale su neke istaknute osobnosti hrvatske glazbene kulture (I. Zajc, F. Ks. Kuhač, N. Faller, R. Matz i dr.).

Citiranje:

Hrvatski pjevački savez. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/hrvatski-pjevacki-savez>.