Houston [hju:'stən], grad i luka u južnom Texasu, 80 km od obale Meksičkoga zaljeva, SAD; 2 099 451 st. (2010; četvrti u SAD‑u). Osnovan je 1836. Brzo se razvio zahvaljujući izgradnji kanala od zaljeva Galvestona (dio Meksičkoga zaljeva) do Houstona (Houston Ship Channel, otvoren 1914), snažnomu kopnenomu prometu i bogatstvu sirovina (nafta, prirodni plin, sumpor, soli) u okolici. Jedno je od područja SAD‑a koja ekonomski najbrže rastu, s velikim porastom broja stanovnika (19,8% u razdoblju 1990–2000, a 7,5% u razdoblju 2000–2010). Snažna je rafinerijska i petrokemijska industrija; na Houston i obližnja središta duž kanala otpada 21,9% (2000) ukupnoga kapaciteta svih rafinerija u SAD‑u i 49% kapaciteta petrokemijske industrije (propilen, etilen). Brodogradilišta, proizvodnja strojeva za crpenje nafte; čeličane, tvornice papira, elektronička industrija (Compaq i dr.). Bankarsko, kulturno i turističko središte; Rice University (utemeljeno 1891), University of Houston (utemeljeno 1927), i druga sveučilišta i visoke škole, bogat prirodoslovni muzej, umjetnička galerija, muzej svemirskoga centra (Space Center Houston), muzej suvremene umjetnosti, znanstveno‑istraživački instituti (institut za medicinska istraživanja, glavni američki institut za ispitivanje uzgoja riže i dr.); Texas Medical Center ubraja se u najveće bolničke centre u svijetu. Moderno opremljena luka s velikim robnim prometom (227,1 milijun tona, 2010) među vodećim je lukama u zemlji (druga) i svijetu. U Houstonu je sjedište Američkog oceanografskoga društva. Od tri zračne luke (ukupno 52 milijuna putnika, 2007) najprometnija je međunarodna luka George Bush Intercontinental Airport Houston (40,2 milijuna putnika, 2011). – U blizini Houstona nalazi se baza za lansiranje i praćenje svemirskih letjelica (NASA; osnovana 1961; od 1973. nosi naziv Lyndon B. Johnson Space Center).
