Hofstadter [hɔ:'fstætəɹ], Robert, američki fizičar (New York, 5. II. 1915 – Stanford, Kalifornija, 17. XI. 1990). Doktorirao (1938) na Princetonskom sveučilištu. Bio je profesor na Princetonskom (1946–50) i Stanfordskom sveučilištu (1950–85). Bavio se infracrvenim zračenjem, kristalima, nuklearnom fizikom, s pomoću linearnog akceleratora istraživao strukturu protona i neutrona. Razvio teoriju po kojoj protoni i neutroni imaju središnje, pozitivno nabijene jezgre okružene dvostrukim oblakom piona. Kod protona su oba oblaka pozitivna, a kod neutrona je unutarnji oblak negativno nabijen, tako da je cijela čestica neutralna. Pod kraj karijere bavio se astrofizikom i svoje znanje o scintilatorima iskoristio za unapređenje teleskopa za gama-zračenje. Za razvoj istraživanja strukture nukleona s pomoću raspršenja elektrona na atomskim jezgrama dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1961 (te je godine nagrađen i Rudolf Ludwig Mössbauer).
