Henry [he'nri], Joseph, američki fizičar (Albany, 17. XII. 1797 – Washington, 13. V. 1878). Školovao se na Albany Academy, gdje je predavao matematiku 1826–32. Potom je bio profesor prirodoslovlja na Princetonu 1832–46. i prvi tajnik novoosnovane ustanove Smithsonian Institution od 1846. do smrti. Zainteresirao se za pokuse Hansa Christiana Ørsteda. Izoliranjem žice u električnoj zavojnici dobio je prve jake elektromagnete. Gradeći elektromagnete, otkrio je pojavu samoindukcije (i međuindukcije, neovisno o Michaelu Faradayu), pa je po njem nazvana mjerna jedinica induktivnosti (→ henri). Izradio je prvi električni motor, 1833. objavio zakone transformatora te 1835. izumio električni relej, tj. telegraf (neovisno o Charlesu Wheatstoneu). Ništa od toga nije patentirao jer je smatrao da izumi moraju služiti općoj dobrobiti. Podupirao je razvoj novih znanosti, primjerice meteorologije u kojoj je telegraf našao prvu znanstvenu primjenu (skupljanje vremenskih izvješća, koje se razvilo u prvu nacionalnu vremensku službu). Osjetljivim je mjerenjem topline 1848. utvrdio da su pjege na Suncu hladnije od svoje okoline. Bio je član Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1840) i Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1863). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Henry).
