struka(e): mineralogija

hematit (lat. haematites, od grč. αı‛ματίτης: boje krvi), najvažnija željezna ruda, po kemijskom sastavu željezni oksid Fe2O3; vrlo raširen heksagonski mineral, daje crvenu boju mnogim stijenama, a mjestimično tvori bogate željezne rudnike (npr. u Varešu i Ljubiji u Bosni, u Majdanpeku u Srbiji, Švedskoj, SSSR-u i SAD-u). Kada tvori tamnosive kristale metalnoga sjaja, zove se željezni sjajnik, kada tvori listiće, željezni tinjac, a kada je gust, gromadast i zemljasta sastava, zove se crveni željezni kamen i krvni kamen. Kao zemljana boja služi pod imenom crveni oker. Hematit se lako troši i mijenja te prelazi u magnetit i limonit. Nastaje metamorfozom, tj. izmjenom željeznih sedimenata pri povišenoj temperaturi i tlaku, zatim kao produkt hlađenja i kristalizacije magme, i to u pegmatitskom, pneumatolitskom i hidrotermalnom stadiju; poznata su i kontaktna metamorfna ležišta.

Citiranje:

hematit. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 12.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/hematit>.