Heidelberg [hại'dəlbεrk], grad u Baden-Württembergu, 18 km jugoistočno od Mannheima, Njemačka; 147 6312 st. (2010). Leži na obali rijeke Neckara. Staro kulturno središte: Ruprecht-Karl-Universität (osnovano 1386., najstarije u Njemačkoj), akademija, Max-Planckov Institut za medicinska istraživanja, tehnološki park, geološko-paleontološki institut, astronomski opservatorij i dr. Mnogi arhitektonski spomenici: crkva sv. Duha i Petrova crkva, obje gotičke iz XV. st., barokne građevine (vijećnica, muzej, sveučilište i dr.) iz XVIII. st.; dvorac na uzvisini (Schlossberg) iznad grada, prvotno srednjovjekovni burg (XIII. st.), kompleks je građevina iz različitih razdoblja. Središte njemačkoga duhovnog života u doba humanizma; središte njemačkoga kalvinizma u XVI. st. (ondje je 1563. izdan Heidelberški katekizam). Industrija strojeva, kirurških instrumenata, električnih uređaja, vozila, cigareta, kože; preradba drva. Jako turističko središte. – Razvio se u VI. st. iz ostataka rimskog naselja podignutoga već u I. st., prvi se put spominje 1196; obitelji Wittelsbach pripao 1214. Do 1720. bio je rezidencija falačkih grofova, poslije izbornih kneževa. Važnu ulogu odigrao u doba reformacije. Opadanje moći započelo je s Tridesetogodišnjim ratom (1618–48); 1622. opljačkao ga je J. T. Tilly, a 1633. zauzeli Šveđani. U Falačkom ratu (1689–97) osvojili su ga (1689) i spalili (1693) Francuzi. God 1803. pripao Badenu, a ponovni uspon zahvaljuje industrijalizaciji u XIX. st.
