Harvey [hα:'vi], William, engleski liječnik (Folkestone, 1. IV. 1578 – London, 3. VI. 1657). Studirao u Cambridgeu i Padovi. Bio učenik glasovitoga G. Fabrizia d’Acquapendentea, anatoma i otkrivača venskih zalistaka. Godine 1615. postao profesor anatomije i fiziologije na kraljevskom Kolegiju liječnika u Londonu. Najznačajnije mu je djelo Anatomska rasprava o gibanju srca i krvi u životinja (Exercitatio anatomica de motu cordis et sanguinis in animalibus, 1628), u kojem je iznio dokaze o kružnom optoku krvi. To je djelo donijelo preokret u fiziologiji i bilo ključno za daljnji razvoj medicine. U djelu Rasprave o rađanju životinja (Exercitationes de generatione animalium, 1631) obrazložio je da sve živo potječe iz jajeta (omne vivum ex ovo) i time utro put novoj embriologiji.
