struka(e): |
ilustracija
HAG, Palača mira

Hag (nizozemski Den Haag [dεn ha:'x], udomaćeno [den ha:g] i, službeno, ’s-Gravenhage [sxra:vənha:'γə]), sjedište nizozemske kraljevske obitelji, vlade i parlamenta te glavni grad pokrajine Zuid-Holland, Nizozemska; 563 223 st. (2023), metropolitansko područje Rotterdam Den Haag (Rotterdam, Hag, Delft, Westland, Zoetermeer, Schiedam i dr.) 2,4 milijuna st. Leži u blizini (6 km) obale Sjevernoga mora, na ogranku kanala Rotterdam–Amsterdam. Mnogi kanali iskopani u razdoblju od XIV. do XVII. st. zatrpani su radi širenja grada u XIX. st. U starome dijelu grada ističe se kompleks zgrada Binnenhof iz XIII. st., s Dvoranom vitezova (Ridderzaal), kraljevska palača iz 1640., dvorac t’Huis ten Bosch iz 1646., palača Mauritshuis iz 1644 (galerija starih nizozemskih majstora: Rogier van der Weyden, Hans Holbein mlađi, Rembrandt, Johannes Vermeer, Paulus Potter, Jan Steen, Frans Hals i dr.), stara gotička crkva Grote Kerk ili Sint-Jacobskerk (XIV–XVI. st.) i nova barokna Nieuwe Kerk (1656; danas koncertna dvorana), Gevangepoort (zatvor iz XIV. st.; danas muzej), Palača mira (Vredenspaleis, sjedište Međunarodnoga suda pravde) iz 1913 (dar američkog filantropa Andrewa Carnegieja); sjeverozapadno od Binnenhofa nalazi se umjetno jezero Hofvijver (XIV. st.). Visoke škole, Kraljevski konzervatorij i Kraljevska umjetnička akademija, kazališta, mnogobrojni muzeji (znanstveni Museon, umjetnički Kunstmuseum, povijesni, poštanski, muzej književnika Louisa Couperusa), galerije slika (Bredius, grafike Escher). Izrazit Rezidencijski grad; predgrađe Scheveningen na sjeverozapadu poznato je kupališno i turističko središte (akvarij), a na jugozapadu je manje kupališno naselje Kijkduin. Hag je važno trgovačko i financijsko središte te sjedište multinacionalnih kompanija ili njihovih ureda (Shell, do 2022. Royal Dutch-Shell., i dr.). Prehrambena i elektronička industrija, proizvodnja pokućstva, ukrasnih predmeta od majolike, zlata i srebra; trgovina umjetničkim predmetima; tiskarstvo. Turizam. Hag je sjedište Međunarodnoga suda pravde, Međunarodnoga kaznenog suda, Stalnoga arbitražnog suda, Akademije međunarodnoga prava, a 1993–2017. i Međunarodnoga suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, te mnogih drugih međunarodnih organizacija. – Početkom XIII. st. bio je lovište holandskih grofova koji su ondje 1248–80. podigli rezidenciju (grofovski dvorac), oko koje se razvilo naselje. Između 1258. i 1430. Hag je bio glavno sjedište holandskih grofova, a 1588. postao je sjedište parlamenta i vlade Ujedinjene Nizozemske, iako je gradska prava dobio tek za francuske vlasti 1811. U Hagu su 1899. i 1907. održane konferencije na kojima su donesene Haške konvencije iz različitih područja ratnoga prava. U II. svjetskom ratu dio grada bio je znatno razoren.

Citiranje:

Hag. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.2.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/hag>.