Gvinejski zaljev, veliki zaljev Atlantskog oceana uz zapadnu obalu Afrike; 1 533 000 km². Prema otvorenome moru ograničen je crtom koja se u duljini od 1900 km proteže od rta Palmasa na sjeverozapadu (Liberija) do rta Lopez na jugoistoku (Gabon). Najveća dubina približno 6000 m. Temperatura površinskoga sloja iznosi 25° do 27 °C; slanost 31 do 35‰; kolebanje morskih mijena 2,7 m. Zaljevom teče topla Gvinejska struja. Niska lagunska obala s manjim zaljevima Benin (na sjeveru) i Biafra (na istoku) poznata je po stalnome mlatu mora (kalema). U zaljevu se u smjeru sjeveroistok–jugozapad pružaju otoci Bioko i Pagalu (Annobón; Ekvatorska Gvineja) te Príncipe i São Tomé (San Tome i Prinsipe). Vulkanskog su podrijetla, nastavak kamerunskoga vulkanskoga gorja (Cameroun). Glavne luke: Abidjan i San-Pédro (Obala Bjelokosti), Tema i Takoradi (Gana), Lomé (Togo), Cotonou (Benin), Lagos i Port Harcourt (Nigerija), Douala (Kamerun), Bata (Ekvatorska Gvineja), Libreville-Owendo i Port-Gentil (Gabon). Među mnogim rijekama koje se ulijevaju u Gvinejski zaljev najveće su Niger i Volta.
