Gutenberg [gu:'tənbεrk], Johann (pravo ime Johannes Gensfleisch zum Gutenberg), njemački tiskar, izumitelj tipografije (vjerojatno Mainz, oko 1397 – Mainz, 3. II. 1468). O njegovu životu i radu postoje samo fragmentarni i dijelom nesigurni podatci. Oko 1430. otišao iz Mainza u Strasbourg, gdje je ostao, čini se, sve do 1448. baveći se brušenjem dragoga kamenja i proizvodnjom zrcala. Već je 1436 – prema sačuvanim dokumentima – imao tiskarski uređaj i njime izvodio pokuse. Od 1448. vratio se u Mainz; ondje je osnovao tiskarsku radionicu, posudivši u tu svrhu od Johanna Fusta 1550 guldena. Godine 1455. dovršio je Gutenberg prvi tipografski rad, lat. Bibliju na 1282 folio-stranice u dva stupca po 42 retka. To je glasovita Biblija od 42 retka, tiskana u 100 do 200 primjeraka, dijelom na pergamentu a dijelom na papiru; od toga izdanja sačuvalo se do danas 40-ak što potpunih što nepotpunih primjeraka. Imitirajući u lijevanim slovima ondašnji gotički krasopis s njegovim ligaturama i kraticama, Gutenberg je za to izdanje upotrijebio 290 različitih znakova. Dugo se tvrdilo da je, još prije Biblije, grubljim slovima tiskao i neka manja djela (Fragment o sudu svijeta; Astronomski kalendar za 1448), ali se to nije moglo dokumentarno provjeriti. Iste godine kada je dovršena Biblija (1455), J. Fust utužio je Gutenberga zbog duga; iako ishod toga procesa nije poznat, čini se da je vjerovnik sudskom odlukom došao u posjed Gutenbergove tiskare, jer je već dvije godine poslije (1457) tiskao elegantno izdanje Mainziškoga psaltira, na kojem su kao tiskari potpisani Fust i njegov zet P. Schöffer, bez Gutenberga. O daljnjem Gutenbergovu tiskarskom radu ne zna se ništa pouzdano; pripisuje mu se, među ostalim, tiskanje izdanja Missale speciale; Mainzer Catholicon i Biblije od 36 redaka, izdane u Bambergu. Posljednje tri godine života proveo je na dvoru kneza izbornika, nadbiskupa Adolfa Nassauskoga u Mainzu, živeći od nadarbine koju je uživao kao član kneževe dvorske svite.
