gume, složeni polisaharidi koji se nalaze u biljkama ili nastaju kada se biljka ozlijedi. Obično ih biljke izlučuju iz rana u obliku smolaste amorfne mase koja se na zraku skrutne. Dijele se na prave gume, koje su u vodi topljive (najvažniji im je predstavnik arapska guma), i na biljne sluzi, koje u vodi samo bubre (glavni predstavnik tragant). Gume su tipični koloidi; prave gume reverzibilno prelaze, gubitkom vode, iz vodene koloidne otopine (stanje hidrosola) u čvrsti gel; kod sluzi taj prijelaz nije sasvim reverzibilan.
Arapska guma (gummi arabicum) istječe iz rana ozlijeđenoga drveta Acacia senegal i drugih akacija (u Sudanu, Indiji, južnoj Africi i dr.). To je bezbojna ili žućkasta tvar koja s toplom vodom tvori ljepljivu otopinu. Sastoji se ugl. od kalijevih, kalcijevih i magnezijevih soli arabinske kiseline, derivata šećera arabinoze. Nekada se mnogo upotrebljavala kao ljepilo i ugušćivač, ali je danas od malene važnosti.
