Grobničko polje, polje u kršu sjeverno od Rijeke; obuhvaća oko 20 km². Dugo je 6 km, široko do 4 km; četvrtasta je oblika bez izraženoga smjera pružanja; većinom leži između 293 i 395 m visine. Okruženo je krškim rubom. Na sjeveru ga omeđuju uzvisine koje se spuštaju s Obruča (1376 m); na jugu i zapadu nisko je vapnenačko pobrđe. Ispunjeno je naplavnim šljunkom nanesenim u pleistocenu s okolnih padina. Njime protječe bujični tok Sušica koji se nedaleko od zapadnoga ruba polja ulijeva u Rječinu. Uzvisina Hum (395 m) dijeli ga na dva dijela. Istočni je viši (oko 320 m) i neplodan; nekada se na njegovu rubu vadio šljunak. Zapadni je prostraniji, niži (oko 280 m), plodan i naseljen. Veća su naselja: Dražice (2064 st., 2021), Podhum (1356 st.), Grobnik (414 st.), Jelenje (395 st.). Sva su naselja dio riječke urbane regije, pa je stanovništvo životom i radom u znatnoj mjeri upućeno na Rijeku. Jugoistočnim dijelom polja prolazi autocesta (Zagreb)–Bosiljevo–Rijeka (od 1971), usporedno i državna cesta Goričan–Karlovac–Rijeka. Ostale su prometnice regionalne i lokalne važnosti; presijecaju polje ili su položene na njegovu rubu. Na polju se nalaze športska zračna luka i automotodrom (otvoren 1978). – Ostatci liburnijskoga limesa na brijegu Rebru i lokalitetu Na Dračišću ispod Bele Peše iz antičkoga doba te ostatci utvrda, po rubnim dijelovima polja, iz srednjega vijeka (brdo Straža kraj Grobnika, Majur, Gradišće na brdu Siljevice iznad Jelenja). Prema legendi iz XVI. st., poprište bitke i pobjede nad Tatarima 1242., pa mu se ime dovodi u vezu s mnogobrojnim grobovima poginulih u toj navodnoj bitki. (→ grobnik)
