Grenada, država u južnome dijelu Malih Antila (skupina Windward) u Karipskome moru; obuhvaća 344 km². Od južnoameričkog kopna (Venezuela) na jugu udaljena je 140 km. Sastoji se od otoka Grenade (305 km²) i južnoga dijela otočja Grenadines, od kojih su najveći Carriacou (32 km²), Ronde (3 km²) i Petit Martinique (2 km²). Duljina obale iznosi 121 km.
Prirodna obilježja
Otoci su vulkanskoga podrijetla, često izloženi potresima. Otok Grenada je brdovit (najviši vrh Mount St. Catherine, 840 m; Carriacou do 259 m), prekriven ostatcima izvorne tropske kišne šume. Rijeke su kratka toka i velika pada, s mnogim brzacima i vodopadima. Uz obalu mjestimično rastu mangrove. Klima je tropsko-maritimna, pod utjecajem sjeveroistočnih pasata. Viši, šumoviti dijelovi imaju do 5000 mm oborina godišnje, a niži, intenzivno obrađeni krajevi oko 700 mm. Kišno razdoblje traje od lipnja do prosinca. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 28 °C.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva 2011. u Grenadi je živjelo 103 328 st. (103 137 st. prema popisu iz 2001), odnosno 300,4 st./km². Glavnina populacije (95%) živi na otoku Grenadi; na Carricou s Petit Martiniquom živi 5661 st. Stanovnici su uglavnom potomci afričkih crnaca (89,4%, 2001); mješanci čine 8,2%, Indijci 1,6%, a bijelci 0,4%. Prema vjeroispovijesti najraširenije je kršćanstvo: 44,6% populacije su rimokatolici (2001), a 33,3% protestanti; rastafarijanaca je 1,7%. Službeni je jezik engleski, a raširen je i francuski kreolski. Početkom XX. st. na otocima je živjelo 63 438 st. (1901), 1960. godine 88 677 st., a 1991. godine 85 123 st. U razdoblju između dvaju posljednjih popisa (2001–11) broj stanovnika rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od samo 0,02%, a rezultat je pozitivnog prirodnoga priraštaja (9,4‰, 2013) i iseljivanja. Natalitet iznosi 16,9‰ (svjetski prosjek 19,5‰, 2013), mortalitet 7,5‰, a smrtnost dojenčadi 9,0‰ (2009). Stanovništvo je još uvijek mlado iako zbog smanjene stope prirodnoga priraštaja polako stari: u dobi je do 14 godina 32,4 % (42,5% u 1991), a starije je od 60 godina 4,1% populacije (2008; 10,8% u 1991). Glavni je grad St. George’s na otoku Grenadi (3133 st., 2011; šire gradsko područje 38 251 st.); na otoku Carriacouu glavno je naselje i luka Hillsborough. Nepismeno je 4% stanovništva (2011). Sveučilište (St. George’s University), osnovano 1976., nalazi se na jugozapadnome dijelu otoka Grenade; na Grenadi je i odjeljak jamajačkog University of West Indies.
Gospodarstvo
U razdoblju od 2013. do 2015. prosječni godišnji rast BDP-a iznosio je 4,2%. Vrijednost BDP-a ostvarenoga 2015. bila je 954 milijarde USD; BDP po stanovniku bio je oko 8600 USD. U sastavu BDP-a najveći je udjel uslužnoga sektora (79,5%) u kojem prevladava turizam; slijede industrija (14,3%) i poljoprivreda (6,2%). U industrijskome sektoru prevladava proizvodnja hrane i pića, tekstila te građevinska djelatnost. U poljoprivredi je značajan uzgoj kakaovca, muškatnih oraščića, banana, avokada, šećerne trske i dr. Izloženost tropskim ciklonima izaziva znatne gospodarske štete (prosječno godišnje u veličini od 6,9% BDP-a, 1980–2014); posljednjih godina najveća šteta od harikena bila je 2004 (148% BDP) i 2005 (31% BDP-a). Znatan je udjel siromašnoga stanovništva (oko 38%, 2008), a stopa nezaposlenosti velika je (oko 29%, 2014; nezaposleno je više od 40% mladih). Vrijednost izvoza ostvarenoga 2015. bila je 43,8 milijuna USD, a uvoza 310,4 milijuna USD. U izvozu prevladavaju poljoprivredni proizvodi, a u uvozu hrana, građevinska oprema, strojevi, naftni derivati, kemikalije i dr. Vodeći vanjskotrgovinski partneri 2014. bili su Nigerija (45% izvoza) i Trinidad i Tobago (48,6% uvoza). Ostali su važniji partneri SAD i regionalne otočne države. Veličina javnoga duga je 94% BDP-a (2015).
Promet
Ukupna je duljina cesta 1127 km, od toga je asfaltirano 61% (2001); željeznice nema. Međunarodna je zračna luka (Maurice Bishop, prije Point Salines) na jugozapadnome dijelu otoka Grenade, 8 km južno od glavnoga grada; na otoku Carriacouu je manja zračna luka. Glavna je luka St. George’s koji ima brodsku vezu s otokom Carriacouom (Hillsborough) i Petit Martiniqueom.
Novac
Novčana je jedinica istočnokaripski dolar (Eastern Carribean dollar, $; XCD); 1 istočnokaripski dolar = 100 centi.
Povijest
Otok Grenadu otkrio je Kolumbo 1498. i nazvao ga Concepción. Godine 1650. naselili su ga Francuzi, a 1674. postao je njihovom krunskom kolonijom. Otok su 1762. zauzeli Britanci i definitivno se utvrdili 1783; bio je središte njihove kolonije Windward Islands (Privjetrinski otoci). Tijekom 1958–62. bila je u sastavu britanske Zapadnoindijske Federacije. Samoupravu je dobila 1967., a nezavisna postala 7. II. 1974 (ostala je članica Commonwealtha). Premijer Eric Gairy (iz Ujedinjene laburističke stranke) srušen je s vlasti državnim udarom u ožujku 1979. Novu je vladu sastavio Maurice Bishop, vođa ljevičarskoga Pokreta za rad, obrazovanje i slobodu (uspostavio je odnose s Kubom i time se usprotivio politici SAD-a). Bishop je ubijen 19. X. 1983. u sukobu frakcija unutar pokreta, a vlast je preuzelo revolucionarno vijeće s Bernardom Coardom na čelu. Uslijedila je vojna intervencija SAD-a (25. X. 1983) uz političku potporu dijela karipskih otočnih država, a pod izgovorom suzbijanja kubanskog utjecaja u regiji. Slomljen je otpor Coardovih pristaša, uvedeno izvanredno stanje i sastavljena privremena vlada do izbora (1984), nakon kojih je premijer postao Herbert Blaize (do 1989). Nakon nekoliko izbornih smjena vlasti, 1995–2008. i od 2013. premijer je Keith Mitchell (vođa konzervativne Nove nacionalne stranke).
Politički sustav
Prema Ustavu od 19. XII. 1973. (koji je stupio na snagu 7. II. 1974), Grenada je ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti. Na čelu je države britanski monarh u čije ime u državi vlada generalni guverner. Izvršnu vlast obavlja vlada, koju sastavlja većinska stranka, a za svoj je rad odgovorna parlamentu. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Parlament (Parliament), koji se sastoji od Zastupničkog doma (House of representatives) i Senata (Senate). Zastupnički dom ima 15 zastupnika, biranih izravno, a imaju mandat od 5 godina. Senat čini 13 senatora, koje imenuje generalni guverner (10 na prijedlog vlade, 3 vođe opozicije). Biračko je pravo glasa opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Vrhovni sud (High Court) ima ovlasti zaštite ustavnoga poretka, a Apelacijski sud (Court of Appeal) najviši je prizivni sud. Država je podijeljena na 6 župa i 1 ovisni teritorij. Nacionalni praznik: Dan neovisnosti, 7. veljače (1974).
Političke stranke
Nova nacionalna stranka (New National Party – akronim NNP), osnovana 1984., stranka je desnoga centra. Bila je na vlasti 1984–90. Nakon izbora 2003. ponovno je na vlasti, no od 2008. nalazi se u oporbi; od 2013. ponovno na vlasti. Članica je Demokratske unije Kariba. Nacionalni demokratski kongres (National Democratic Congress – akronim NDC), osnovan 1987., stranka je centra. Bio je na vlasti 1990–95., a nakon izbora 2003. nalazio se u oporbi. Ponovno na vlasti od izbora 2008., a od 2013. je u oporbi.
