Gramsci [gra'mši], Antonio, talijanski političar i publicist (Ales, Sardinija, 23. I. 1891 – Rim, 27. IV. 1937). Stupio 1913. u Talijansku socijalističku stranku i za I. svjetskog rata uređivao socijalistički tjednik Il grido del popolo, 1917. sudjelovao u stvaranju »revolucionarne frakcije nepomirljivih« i bio jedan od vođa lijevoga krila Socijalističke stranke. Godine 1919. u Torinu je pokrenuo tjednik L’Ordine nuovo. Jedan je od osnivača Talijanske KP u siječnju 1921. te delegat u Izvršnom komitetu Komunističke internacionale (1922–23). Na njegov poticaj osnovano je 1924. glasilo KP Unità, koje je uređivao 1924–26. Od 1924. izravno je vodio djelatnost Partije, a nastupao je i kao narodni zastupnik i vođa kluba komunističkih zastupnika. U siječnju 1926. postao je glavni tajnik Talijanske KP, zauzimao se za suradnju s građanskim strankama, protivnicima fašista. U studenome 1926. fašisti su ga uhitili i prognali na otok Usticu, a 1928. osudili na 20 godina zatvora. Iz zatvora je izišao samo nekoliko dana prije smrti. U zatvoru je pisao utjecajne Zatvorske bilježnice (Quaderni del carcere, 29 sv.), u kojima daje marksističko tumačenje talijanske povijesti, društva i kulture. Građa Bilježnica djelomično je razvrstana, sređena i objavljena pod posebnim naslovima, od kojih su poznatiji: Historijski materijalizam i filozofija Benedetta Crocea (Il materialismo storico e la filosofia di Benedetto Croce, 1948), Preporod (Risorgimento, 1949). Njegova Pisma iz zatvora (Lettere dal carcere, 1947) pripadaju politički angažiranoj epistolarnoj književnosti. Osim toga, koncipirao je teoriju o dvjema kulturama, temeljenu na definiciji folklorâ kao koncepcijama svijeta i života podređenih slojeva društva, koje nastaju u opreci prema službenim koncepcijama kao izrazu izobraženih, nadređenih slojeva (Književnost i nacionalni život – Letteratura e vita nazionale, 1950; Umjetnost i folklor – Arte e folclore, 1976). Ta je teorija ponudila novu mogućnost istraživanja kulture i društva, a posebice je utjecala na razvoj talijanske etnologije.
