Gopčević, Spiridon, srpski publicist i astronom amater (Trst, 9. VII. 1855 – ?, vjerojatno 1928). Bavio se novinarstvom, bio je diplomat Kraljevine Srbije u Berlinu (1886–87) i Beču (1887–90). Objavljivao je na njemačkom jeziku. Autor niza historiografskih i publicističkih djela, uglavnom o povijesti i politici Balkana, isprva s velikosrpskih stajališta koja je kasnije zamijenio austrofilijom: Crna Gora i Crnogorci (Montenegro und die Montenegriner, 1877), Gornja Albanija i njezina liga (Oberalbanien und seine Liga, 1881), Bugarska i Istočna Rumelija (Bulgarien und Ostrumelien, 1886), Vojnopovijesne studije (Kriegsgeschichtliche Studien, I–II, 1887), Srbija i Srbi (Serbien un die Serben, 1888), Makedonija i Stara Srbija (Makedonien und Alt-Serbien, 1889), Kneževina Albanija (Das Fürstentum Albanien, 1914), Povijest Crne Gore i Albanije (Geschichte von Montenegro und Albanien, 1914), Rusija i Srbija od 1804–1915 (Russland und Serbien von 1804–1915, 1916), Propast Austrije (Österreichs Untergang, 1920). Kao samouk bavio se astronomijom, objavljujući radove pod pseudonimom Leo Brenner. Osnovao je zvjezdarnicu Manora u Malom Lošinju 1893. u kojoj je glavni instrument bio refraktor promjera objektiva 17,5 cm, a bilo je i drugih manjih dalekozora, pasažnih instrumenata, spektroskopa, kronometara, sekstanata i kronograf. Istraživao je Mjesec i planete, posebice Mars. U početku je objavljivao u astronomskim časopisima Astronomische Nachrichten, Journal of the British Astronomical Association i English Mechanic and World of Science. Međutim, kad je počeo donositi rezultate koji su suvremenicima izgledali nerealni (primjerice 1895. da je vrijeme rotacije Venere 23 sata, 57 minuta i 36,2396 sekundi, a 1896. Merkura 33,25 sati, Urana 8 sati i 17 minuta), njegovi radovi više nisu bili prihvaćani te je pokrenuo i uređivao vlastiti časopis Astronomische Rundschau (1899–1909). Popularizirao je astronomiju u djelima Priručnik za astronome amatere (Handbuch für Amateur-Astronomen, 1898) i Nebeski hod (Spaziergänge durch das Himmelszelt, 1898). Po njemu je nazvan krater na Mjesecu: Brenner.
