god, godišnji prirast drva u debljinu kod višegodišnjih golosjemenjača i drvenastih dvosupnica u umjerenoj klimatskoj zoni. U toj zoni godovi nastaju djelovanjem kambija tijekom jedne vegetacijske periode. Na poprečnom presjeku godovi se vide kao koncentrični krugovi (godišnji prsten). Razvijaju se djelovanjem embrionalnih stanica. U suptropskim i tropskim krajevima, zbog izmjene suhih i kišnih razdoblja, nastaju dvije ili više zona prirasta tijekom godine. Određeni broj vrsta drveća u tropskim krajevima uopće ne stvara godišnji prsten, jer je zbog jednolične klime prirast kontinuiran. Tijekom vegetacijske sezone rad kambija nije jednako intenzivan. U rano proljeće brzim diobama nastaju velike stanice drva. Tijekom ljeta počinju se razvijati sve manje stanice, pa u kasno ljeto, odn. u jesen, diobe potpuno prestanu. Zbog toga se na poprečnom presjeku vidi oštra granica između kasnog drva starijega goda i ranog drva mlađega goda. Kod vrsta s prstenasto-poroznim godovima pore su poredane u nizu, a raspoznaju se prostim okom (bagrem, brijest, listopadni hrastovi, jasen, kesten, dud, koprivić, gledičija i dr.). U vrsta s podjednakim rasporedom pora u ranom i kasnom drvu godovi su rasuto porozni (bukva, zimzeleni hrastovi, grab, platana, javor, joha, breza, lipa, vrba i dr.). Brojenjem godova može se odrediti starost biljaka. (→ drvo)
