giberelini, skupina biljnih hormona (→ fitohormoni) koji reguliraju različite razvojne procese u biljaka, uključujući izduživanje stabljike, klijanje, mirovanje, cvjetanje, razvoj cvijeta te starenje listova i plodova. Ime su dobili po gljivici Gibberella fujikuroi (prema lat. gibber: grba) iz koje ih je 1926. izolirao japanski znanstvenik Eiichi Kurosawa. Dokazao je da se u filtratu kultiviranih gljivica nalazi tvar koja je uzrokovala produljeni rast stabljike i listova riže, te nemogućnost donošenja sjemenki i nazvao je giberelinom. Prvi prirodni biljni giberelin izoliran je iz sjemenke graha (Phaseolus coccineus) 1958. (bio je to GA1). Danas ih je poznato više od 130.
Po strukturi su tetraciklički diterpeni (→ terpeni), sastavljeni od tri do četiri prstena (A, B, C i D). U biljnim se tkivima nalaze kao molekule s 20 ugljikovih atoma (C20-giberelini) ili s 19 ugljikovih atoma (C19-giberelini). U pojedinoj biljci može ih biti nekoliko. Najpoznatija je giberelinska kiselina koja se označava kao GA3, dok ostali nose oznake GA1, GA2, …, GA60, prema redoslijedu otkrića giberelina. Na biosintezu i metabolizam giberelina snažno utječu okolišni čimbenici kao što su niska temperatura i duljina dana.
Fiziološki su vrlo aktivni pa npr. pospješuju jači rast vrha stabla u odnosu na bočne ogranke, sprječavaju patuljasti rast biljaka (graška), omogućuju dvogodišnjim zeljastim biljkama (kupus, repa i dr.) da u drugoj vegetacijskoj sezoni iz prezimjelih pupova (glavica kupusa) u proljeće razviju cvjetne stapke s cvjetovima. Giberelini se stvaraju u tkivima koja rastu (meristemi), mladim listovima i nezrelim sjemenkama plodova gdje potiču njihov rast. U zrelim sjemenkama pri početku klijanja potiču stvaranje enzima (→ amilaza) za razgradnju pričuvnoga škroba u šećere i time pridonose rastu klice u klijanca.
Imaju široku komercijalnu uporabu, osobito u voćarstvu. Povećavaju veličinu bobica grožđa, te razvoj plodova bez sjemenki, a u plodovima citrusa odgađaju starenje. Rabe se za dobivanje plodova rajčice, krastavaca i nekih voćaka bez prirodne oplodnje, tako da se njima prskaju cvjetovi, a nastali plodovi bez pravih su sjemenaka ili sasvim bez sjemenaka. Budući da stimuliraju sintezu alfa-amilaze, rabe se u proizvodnji šećera iz šećerne trske i proizvodnji slada iz ječma.
