| oko 595. pr. Kr. |
Feničani u službi egipatskoga faraona Neka oplovili Afriku od istoka prema zapadu. |
| oko 525. pr. Kr. |
Kartažanin Hanon plovio je uza zapadnu obalu Afrike do gorja Kamerun u primorju Gvinejskoga zaljeva. |
| oko 500. pr. Kr. |
Hekatej iz Mileta izvješćuje o zemljama pod perzijskom vlašću; prvi spominje Indiju. |
| oko 450. pr. Kr. |
Kartažanin Himilkon u potrazi za kositrom stigao je morem do Bretanje i Britanije. |
| oko 330. pr. Kr. |
Piteja iz Masilije (Marseillea) plovio je do Thule (Islanda ili sr. Norveške). |
| oko 325. pr. Kr. |
Nearh, vojskovođa Aleksandra Velikoga, plovio je iz Indije u Perzijski zaljev. |
| 166. |
Poslanstvo rimskoga cara Marka Aurelija stiglo je morskim putem u Kinu. |
| 795. |
Irski svećenici otkrili Island. |
| 880. |
Ottar, normanski pomorac, oplovio Sjeverni rt (Nordkapp); dospio do ušća rijeke Dvine. |
| 981. ili 982. |
Erik Crveni stigao je na Grenland; osnovao je prvu normansku naseobinu. |
| 1000. |
Leif Ericsson otkrio je Helluland (vjerojatno Labrador), Markland (vjerojatno Newfoundland) i Vinland (vjerojatno obalu uz zaljev Massachusetts). |
| 1194. |
Normani su otkrili otok Spitsbergen u arhipelagu Svalbard. |
| 1253–55. |
Vilim Rubruk stigao do Karakoruma; donio u Europu značajne podatke o sr. Aziji. |
| 1271–95. |
Marko Polo putuje Azijom; opisao Kinu, Mongoliju, Indokinu, Indiju, otok Ceylon i dr. |
| 1325–49. |
Ibn Batuta putuje po Bliskom istoku, sjevernoj Africi, Indiji, Malajskom poluotoku i Kini. |
| 1485. |
K. Diego Cão ploveći uz zapadnu obalu Afrike otkrio ušće rijeke Kongo. |
| 1488. |
Bartholomeu Díaz (Dias) plovi oko Rta dobre nade. |
| 1492–1500. |
Kristof Kolumbo otkriva otok Guanahami (Salvador ili Watling), Kubu, Hispaniolu (Haiti), Male Antile, Trinidad, Puerto Rico, obalu Venezuele, Hondurasa i dr. Umro ne znajući da je otkrio novi kontinent. |
| 1497. |
G. Caboto i S. Caboto doplovili uz istočnu obalu Sjeverne Amerike do Newfoundlanda i Labradora. |
| 1497–98. |
Vasco da Gama otkrio morski put za Indiju oko Rta dobre nade. |
| 1499. |
Amerigo Vespucci plovio uz sjeveroistočnu obalu Južne Amerike i otkrio ušće Amazone. Po njemu je Amerika dobila ime. |
| 1500. |
P. Á. Cabral otkrio Brazil i osvojio ga za Portugal. |
| 1500. |
Diego Díaz dolazi na Madagaskar. |
| 1507. |
Pedro de Mascarenhas otkrio otoke Mauritius i Réunion. |
| 1513. |
V. N. de Balboa prešao Dairensku prevlaku (Panamska prevlaka) i došao na obalu oceana (Tihi ocean) kojemu je dao ime Južno more. |
| 1519. |
Hernando Cortés osvaja državu Azteka (Meksiko). |
| 1519–22. |
F. Magellan (Magalhães) otkrio na putu oko svijeta morski prolaz iz Atlantika u ocean koji je nazvao Pacifik (Tihi ocean). Na Filipinima pogiba. Ostatak ekspedicije vratio se pod zapovjedništvom J. S. del’ Cana, dokazavši da je Zemlja okrugla. |
| 1532. |
F. Pizzaro osvojio državu Inka (Peru); istražio sjever Južne Amerike. |
| 1543. |
Portugalci su se prvi put iskrcali na obalu južnoga Japana. |
| 1578–80. |
F. Drake, prvi nakon Magellana, oplovio Zemlju; dokazao da Ognjena Zemlja nije dio Terrae Australis; oplovio Južnu i Sjevernu Ameriku; dospio do Molukai Jave. |
| 1592. |
J. Davis otkrio otočnu skupinu Malvine, koja je poslije nazvana Falkland. |
| 1605. |
P. F. de Quiros otkrio Nove Hebride misleći da je stigao na tlo Terrae Australis. |
| 1606. |
W. Janszoon uplovivši u zaljev Carpentariu otkrio Australiju. |
| 1606. |
L. V. de Torres otkrio prolaz između Nove Gvineje i Australije. |
| 1609–10. |
H. Hudson plovio uz istočnu obalu Sjeverne Amerike. Istražio rijeku, zaljev i prolaz koji danas nose njegovo ime. |
| 1616. |
Le Maire i W. C. Schouten otkrili su na krajnjem jugu Južne Amerike rt Horn (Cabo de Hornos). |
| 1642. |
A. J. Tasman otkrio Van Diemenovu Zemlju, otok koji je po njemu poslije nazvan Tasmanija; otkrio Novi Zeland (Južni otok), Tongu, Fiji i Bismarckov arhipelag. |
| 1648. |
S. I. Dežnjev otkrio sa sjevera Beringov prolaz, morski prolaz između Azije i Amerike. |
| 1688. |
W. Dampier dopro do sjeverne obale Australije. |
| 1728. |
V. J. Bering, 80 god. nakon Dežnjeva, ponovno otkrio morski prolaz između Azije i Amerike. |
| 1768–79. |
J. Cook dokazao da Terra Australis ne postoji i pretpostavio postojanje Antarktike; otkrio otok Južnu Georgiju i otočnu skupinu Južni Sandwich; utvrdio da se Novi Zeland sastoji od dvaju otoka; prvi oplovio Zemlju od zapada prema istoku. |
| 1770. |
J. Bruce otkrio izvore Modroga Nila i jezero Tana. |
| 1785–87. |
J. F. Pérouse otkrio prolaz između Sahalina i Japana. |
| 1790–95. |
G. Vancouver utvrdio da ispod sjeverne polarnice nema prolaza (Sjeverozapadni prolaz) iz Tihog oceana u Atlantik. |
| 1798–1802. |
M. Flinders istraživao južnu obalu Australije; 1814. dao australskom kopnu ime Australija prema Ptolemejevu nazivu Terra Australis. |
| 1799–1804. |
A. Humboldt istraživao Južnu Ameriku i sr. Aziju (Sibir, Džungariju, Kirgiške stepe i dr.). |
| 1819. |
W. E. Parry utvrdio postojanje Sjeverozapadnoga prolaza; doplovio do otoka Melvillea. |
| 1819–21. |
F. F. Belinsgauzen prvi ugledao Antarktičko kopno; otkrio otoke Petar I. i Aleksandar I. |
| 1823. |
J. Weddell otkrio rubno more (Weddellovo more) uz obalu Antarktike. |
| 1829. |
John i James Ross utvrdili sjeverni magnetski pol na poluotoku Boothii; otkrili otok Williama I. |
| 1848–49. |
J. Krapf i J. Rehmann otkrili planine Kilimandžaro i Keniju. |
| 1848–71. |
D. Livingstone istraživao Afriku. Otkrio izvorište Konga, Viktorijine slapove na rijeci Zambezi te jezera Ngami, Nyasa i Bangweulu. |
| 1849–55. |
H. Barth istraživao unutrašnjost Afrike (područje od Sudana do Kameruna, Saharu i dr). |
| 1857–58. |
J. H. Speke pronašao Viktorijino jezero i izvore Bijeloga Nila. |
| 1870–73. |
N. M. Prževaljski putovao Azijom; istražio gorje Kunlun, Nan Shan, Žutu rijeku (Huang) i dr. |
| 1871–77. |
H. M. Stanley istraživao porječje Konga (Lualabu); po Kongu plovio do ušća. |
| 1873. |
J. Payer i K. Weyprecht otkrili Zemlju Franje Josipa. |
| 1888. |
F. Nansen prvi prešao preko Grenlanda od istoka prema zapadu. |
| 1891–92. |
D. Lindsay istraživao pustinju Victoriju; time je završeno upoznavanje nepoznatih područja Australije. |
| 1891–95. |
R. E. Peary dopro preko Grenlanda do njegove sjeverne obale i utvrdio da je to otok. |
| 1893. |
F. Nansen utvrdio da je Sjeverni pol točka u moru pokrivenom ledom; stigao do 86°12′ N. |
| 1901–02. |
R. F. Scott otkrio otok Edwarda VII; utvrdio visoravan u unutrašnjosti Antarktike. |
| 1903–06. |
R. Amundsen brodom Gjöa prvi prošao Sjeverozapadnim prolazom. |
| 1908–09. |
E. H. Shackleton dokazao da je moguće stići kopnom (ledom) do Južnoga pola; dosegnuo 88°23′ S. |
| 1909. |
R. E. Peary 6. IV. 1909. stigao na Sjeverni pol. |
| 1909. |
T. Davis i D. Mawson doprli do južnog magnetskog pola. |
| 1911. |
R. Amundsen 14. XII. 1911. došao do Južnog pola. |
