Galileijeve transformacije (po Galileu Galileiju), matematičke transformacijske relacije kojima se prema Galileijevu načelu relativnosti pri prijelazu iz jednoga referentnog sustava u drugi preračunavaju koordinate položaja i brzine čestica. Vrijede samo za male brzine. Za brzine bliske brzini svjetlosti vrijede Lorentzove transformacije.
Gibanje tijela promatra se u dvama referentnim sustavima, od kojih jedan miruje a drugi se giba brzinom v. Ako se pretpostavi da se smjer gibanja tijela poklapa s osi x u obama referentnim sustavima i ako se u nekom početnom trenutku t = 0 ishodišta dvaju sustava podudaraju, za odnos koordinate x mirnoga sustava prema koordinati x′ sustava koji se giba u odnosu na njega brzinom v vrijedi:
x = x′ + vt i x′ = x – vt.
Ako se ove jednadžbe deriviraju po vremenu, dobiva se pravilo za zbrajanje brzina
x˙ = x˙′ + v i x˙′ = x˙ – v.
Drugom derivacijom po vremenu (v je konstantno) dobiva se za akceleraciju
¨x = ¨x′.
Akceleracija je u jednom i drugom sustavu ista. Kako je sila jednaka masi pomnoženoj s akceleracijom, slijedi da je zakon gibanja isti u svim translacijskim sustavima, odn. da su Newtonovi zakoni gibanja invarijantni prema Galileijevim transformacijama. (→ lorentzove transformacije; teorija relativnosti)
